Sjajan početak jubilarne sezone Hrvatskog baroknog ansambla

Tradicija komornog muziciranja u Zagrebu dulja je od jednog stoljeća. Upravo u ovoj sezoni Zagrebački kvartet obilježava 100. godišnjicu, Zagrebački solisti prešli su 65., a Hrvatski barokni ansambl broji 20 godina od utemeljenja.

Svaki od njih ima svoj specifični profil, svaki svoju publiku, ponekad i onu miješanih interesa koji će se protegnuti od barokne i glazbe predklasičnoga naslijeđa preko romantike sve do suvremenih skladbi i autora. U tom društvu najmlađi Hrvatski barokni ansambl ujedno je i najzanimljiviji, posve u skladu sa svjetskom ekspanzijom barokne i predklasične glazbe u svijetu koja je zadnjih desetljeća otvorila dveri ako ne baš nepoznatoj, a ono zasigurno manje poznatoj europskoj glazbi dalekih korijena.

Paralelno s repertoarom počinje i znatiželja spram zvukovne i interpretativne moguće istinitosti glazbe 17. i 18. stoljeća koja je zasigurno u izvornome obliku zvučala drugačije na glazbalima tih razdoblja, od one koja se svirala na modernim instrumentima. Obaviještenost putem snimaka, seminara, studija i suradnje sa specijalistima za tu vrstu glazbe dovela je, zahvaljujući talentu, entuzijazmu i upornosti aktualne voditeljice ansambla barokne violinistice Laure Vadjon do današnje legitimacije ansambla. Nastavila je put jednog od utemeljitelja pokojnog Saše Britvića, oplemenivši ga i stalno obogaćujući novim mogućnostima i spoznajama.

Prvi od koncerata jubilarne 20. sezone održan u Hrvatskom glazbenom zavodu 27. listopada donio je program “Putovanje Italijom od Napulja do Milana – Nord & Sud” pod umjetničkim vodstvom jednog od prvaka specijalista za talijanski barok violinista i dirigenta Enrica Onofrija. Ideja je bila predstaviti dvije udaljene sredine koje su na podjednak način sredinom 18. stoljeća pridonijele prijelazu kasnoga baroka u klasicizam stvarajući identitet tadašnje glazbene Italije iz koje je crpio i bečki simfonijski klasicizam na primjeru Haydnova učitelja Napolitanca Nicole Porpore, a zatim preko Haydna, jednog od Mozartovih učitelja i dalje, u zamršene puteve europske glazbenosti.

G. Battista Pergolesi, A. Scarlatti, F. Durante i G. Sammartini prešli su taj put od Sjevera do Juga Italije u odabranu programu Koncerata za gudače, Concerta grossa i ranih simfonija edukacijski i umjetnički poletno, u tek naizgled ležernome ozračju iza kojeg je skriven veliki rad i disciplina koji danas prelaze entuzijazam pretvarajući ga u utemeljenu umjetničku ozbiljnost pretežito mlađih glazbenika.

 

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, listopad 2019.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-sjajan-pocetak-jubilarne-sezone-hrvatskog-baroknog-ansambla/9547631/

Vraćanje nade i prizivanje radosti iz ranjenog HGZ-a

Utjeha je, radost i nadahnuće – nakon svih nedaća koje su potresi uzrokovali na prostoru od Pounja do Zagorja, katastrofe koja je otvorila županijske granice što su nas držale epidemiološki razdvojene tijekom cijelih praznika, u tom sivilu u kojem se kali volja za opstankom i milostivo očituje moć nade, vjere i ljubavi – najava 21. sezone HRBA-e.

U vremenima kada svjedočimo otkazivanju sezona, zatvaranju koncertnih dvorana diljem svijeta, gašenju ansambala i upitnoj egzistenciji izvedbenih umjetnika, potrebno je pozdraviti i poduprijeti sve kulturne aktivnosti i događanja, a osobito kada pridonose osvještavanju o prijeko potrebnoj obnovi uništene kulturne baštine grada Zagreba i svih krajeva stradalih u potresu.

Koliko je hrabro uopće organizirati probe i realizirati koncerte u današnjim okolnostima, najviše govori pogled na zakrpe i letvice na stropu koncertne dvorane HGZ-a te svega šezdesetak ljudi u publici koliko je maksimalno dopušteno u objema dvoranama. No bilo gdje drugdje izveden koncert ne bi imao tako snažnu poruku o neustrašivosti, borbi i vjeri da je i nemoguće moguće ako se dovoljno jako želi.

Nakon bogate obljetničke sezone, tijekom koje su usprkos teškoćama nastupili vrhunski međunarodni gosti i solisti, što je diljem Europe malokomu uspijevalo, svoju zrelost HRBA potvrđuje i 21. koncertnom sezonom, kojom će proslaviti 300. godišnjicu nastanka Brandenburških koncerata, tako da ćemo ih tijekom sezone sve čuti.

Prvi ovosezonski koncert Avec plusieurs instruments održan je 24. siječnja pod umjetničkim vodstvom austrijskog blokflautista i oboista Andreasa Helma. Dobitnik brojnih međunarodnih nagrada našoj je publici poznat i kao umjetnički ravnatelj međunarodne ljetne škole barokne glazbe i plesa Aestas Musica u Varaždinu, predaje na Akademiji za staru glazbu u Brunecku (Italija) i na Srednjoeuropskoj glazbenoj akademiji u Popradu (Slovačka), a redovni je profesor i na Privatnom sveučilištu za glazbu i umjetnost u Beču. Uz njega je jednako angažirano i virtuozno muzicirao naš majstor barokne oboe Stjepan Nodilo, dok su nas osluškivanju prirodnoga puhačkog tona u autentičnoj izvedbi podučili solisti corno da cacciae Bank Harkay i Bruno Grošić.

Kako i dolikuje nazivu koncerta, u proširenom sastavu – Laura Vadjon (koncertna majstorica), Tanja Tortić, Helga Korbar, Saša Borčić Reba, Blaž Žagač, Matej Mijalić, Ivana Žvan i Vinka Fabris Stančec, violine; Hiwote Tadesse i Asja Frank Perčič, viole; Dora Kuzmin Maković, čelo; Fran Petrač, kontrabas; Jelena Ilčić, oboa, Matko Smolčić, fagot i Pavao Mašić, čembalo – HRBA je uz već spomenute soliste za otvaranje jedne od najizazovnijih koncertnih sezona izvela Bachov Prvi i Četvrti brandenburški koncert te Telemannovu Uvertiru-suitu u D-duru.

Koncert je izveden uz prijenos uživo koji je arhiviran na YouTube-kanalu Croatian Baroque Ensemble, gdje ubuduće možemo pratiti uživo koncerte iz prekrasne dvorane ranjenog HGZ-a. Za početak sezone, uz sjajnoga gosta u moćnom sastavu baroknih drvenih puhača, osjećajem za fini ton i koordiniranu motoriku istaknuo se i fagotist Matko Smolčić. No zvijezda večeri ipak je bila solistica na violini Helga Korbar u izvedbi Četvrtog brandenburškog koncerta.

Helga je višegodišnja članica HRBA-e, iako već godinama živi u inozemstvu, gdje se školuje i usavršava. Trenutno živi u Salzburgu, gdje planira upisati studij barokne violine i posvetiti se povijesno obaviještenoj izvedbi. U kratkom razgovoru saznajemo koliko je tijekom proteklih godinu dana posebnih okolnosti neizmjerno zahvalna profesorici i kolegici Lauri Vadjon, koja ni u jednom trenutku nije popustila. Štoviše, održala je pozitivan duh i ujedinila ansambl kada je bilo najteže jer su upravo neprekinuto muziciranje i svaki održani koncert vraćali nadu umjetnicima i vjernoj publici. Solistici Korbar bila je iznimna čast muzicirati uz Andreasa Helma, dugogodišnjeg prijatelja HRBA-e, glazbenika koji uvijek iznenadi prirodnim pristupom instrumentu i opuštenim vodstvom. Vrlo aktivna glazbenica, Helga Korbar trenutno priprema i program za Trio Adriatico s našim mladim čembalistom i dirigentom Franjom Bilićem i Maurom Colantoniom, talijanskim flautistom i violadagambistom, kojega ćemo čuti već na sljedećem HRBA-inu koncertu.

Drugi koncert sezone, iz ciklusa Telemannia, umjetnički će voditi Stjepan Nodilo (oboa i blok flauta), koji nam dovodi vrsnoga mladog talijanskog glazbenika Colantonija, koji će i ubuduće pridonijeti solistički i umjetnički kao stalni član HRBA-e, kao viola da gamba koju do sada službeno nisu imali.

U ožujku će za Bachov rođendan pod umjetničkim vodstvom čembalista Pavla Mašića i solistice Laure Vadjon (violina) izvoditi glazbu velebnog obljetničara i tako na prvi dan proljeća obilježiti europski dan rane glazbe, Early Music Day.

U sredini koncertne sezone, 25. travnja, HRBA pretplatnicima i zagrebačkoj publici organizira Barock’n’Roll – tradicionalni koncert iznenađenja.

U ostatku sezone najavljene su čak tri međunarodne suradnje. U svibnju (23. svibnja) umjetničko vodstvo preuzet će britanska majstorica barokne violine Catherine Mackintosh, uz koju će kao solisti u djelima Händela i Telemanna nastupiti trubači Krešimir Fabijanić, Vedran Kocelj i Zvonimir Lazar te hornisti Bank Harkay i Bruno Grošić.

Kako sezona HRBA-e od ove godine ide kalendarski, započinje u siječnju i proteže se do prosinca tijekom sedam nedjeljnih koncerata, za jesen (24. listopada) nam, pod vodstvom maestra Hervéa Niqueta, francuskog glazbenika i dirigenta, specijalista za baroknu glazbu, uz soliste Krešimira Fabijanića (truba) i Lauru Vadjon, pripremaju djela Rameaua i Telemanna.

Dvadeset i prvu koncertnu sezonu HRBA će zaključiti 12. prosinca koncertom pod vodstvom nizozemske violinistice i vrhunske poznavateljice barokne interpretacije Mimi Mitchell, koja će nas uz solisticu, ravnateljicu Ansambla, prvu violinu i koncert-majstoricu Lauru Vadjon, povesti glazbenom šetnjom barokom u djelima Buonamenteja, Schmeltzera, Muffata, Vivaldija i Händela.

Uz želje da se svi planovi uspješno realiziraju i da umjetnici i glazba iznađu put kako preživjeti ova teška vremena za dobro svih uključenih, čestitam Ansamblu i ravnateljici na upornosti, trudu i viziji! Samo naprijed, HRBA!

Valentina Badanjak Pintarić, 11.02.2021., Vijenac 703
https://www.matica.hr/vijenac/703/vracanje-nade-i-prizivanje-radosti-iz-ranjenog-hgz-a-31334/

Uz zvukove barokne glazbe

Nemoguće je izbjeći razrijeđen smještaj stolica a time i smanjen broj slušatelja, što uvjetuju strogi epidemiološki propisi pri organiziranju javnih događanja u ovo otužno vrijeme ugroze koronavirusom. Pa ipak, jednako je tako nemoguće ne osjetiti olakšanje i zadovoljstvo da se umjetnički nastupi ipak događaju i da susreta sa živim izvođačima željna publika može prisustvovati kulturnim događanjima. U takvim su novim uvjetima, u kako nas uvjeravaju „novonormalnoj“ situaciji koja dopušta javna okupljanja, u atriju Galerije Klovićevi dvori 5. srpnja svečano započele 39. večeri na Griču, tradicionalna glazbena manifestacija kojom hrvatska metropola građanstvu nudi glazbene doživljaje pod zvjezdanim nebom. To da su zbog aktualne situacije programi svih glazbenih festivala u Hrvatskoj ograničeni samo na sudjelovanje solista i ansambala koji djeluju u Hrvatskoj posljedica je globalne zdravstvene ugroze, ali srećom imamo dovoljno doista vrsnih umjetnika koji mogu udovoljiti kriterijima vrhunske uspješnosti pa će slušateljstvo biti nedvojbeno zadovoljno, a vrijeme krize prebrođeno.

Čast nastupa na otvaranju zagrebačkoga ljetnog festivala pripala je Hrvatskom baroknom ansamblu (HRBA) kao jednom od glazbenim sastava koji u ovoj godini obilježava „okruglu“ obljetnicu djelovanja. Naime, omiljeni i afirmirani ansambl posvećen baroknoj glazbi, koji je utemeljila i vodi agilna, angažirana i virtuozna violinistica Laura Vadjon, djeluje dvadeset godina i dobitnik je Nagrade Grada Zagreba u povodu svoje obljetnice. Valja dodati da i drugi sudionici 39. večeri na Griču, Gudački kvartet Sebastian koji nastupa 11. srpnja i Zagrebački gitaristički kvartet koncertom 14. srpnja ove godine, obilježavaju trideset godina postojanja, Zagrebački puhački trio koncertom 13. srpnja proslavlja čak pola stoljeća kontinuiranoga trajanja imena sastava, s dakako promijenjenim članstvom, a Lado – ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske na nastupu 12. srpnja sa simboličkim naslovom Mi nosimo zelen venčec već je u svojoj 71. godini uspješna promicanja vrhunskog izvođačkog umijeća folklorne baštine.

U 39. večeri na Griču iscrpno je uvela muzikologinja Jana Haluza, a protokolarno ih je otvorio gradonačelnik Milan Bandić. Slijedile su izvedbe biranoga baroknog repertoara u interpretaciji smanjenog sastava. Nastupile su samo violinistice Laura Vadjon kao umjetnička voditeljica i s njom Tanja Tortić, Saša Reba i Katarina Kutnar te violončelistica Iva Ilakovac, a u skladbama koje traže continuo pridružio im se za čembalom Pavao Mašić. Laura Vadjon uvijek je i vrlo simpatična govornica, koja s mnogo elana i iskrena oduševljenja najavljuje odabrana djela pa je tako i ovaj put dodala svoje tumačenje o odabranom programu, a posebno je bila važna i njezina primjedba da bi trebalo barem za vrijeme održavanja koncerata u atriju stišati bučnu glazbu koja dopire s platoa iza Klovićevih dvora. Osim toga, za teška oštećenja zbog zemljotresa koja su opustošila dvoranu Hrvatskoga glazbenog zavoda u kojoj HRBA održava godišnje koncertne cikluse itekako suosjećajna glazbenica pozvala je sve nazočne na doniranje kako bi se HGZ što brže i što bolje osposobio za novu koncertnu sezonu, koja će započeti u jesen.

Izbor triju koncerata za četiri violine Georga Philippa Telemanna, u G-duru, TWV 40:201. u C-duru TWV 40:203 i u D-duru, TWV 40: 202, zatim Kanona i Gigue, za tri violine i continuo Johanna Pachelbela, Three Parts Upon a Ground, Z. 731 za tri violine i continuo Henryja Purcella, Sonate in eco, za tri violine i continuo Biagia Marinija i na kraju antologijske La Folie, trio sonate u d-molu, za dvije violine i continuo, RV 63 Antonija Vivaldija, uz solistički nastup čembalista Pavla Mašića s Toccatom u e-molu, BWV 914 J. S. Bacha, pokazao se nadasve mudrom odlukom. Telemannovim koncertima ispunila je zvukovnost četiriju violina prostor zahuktalom motoričnošću glazbe jednog od najplodnijih skladatelja svih vremena, koji je pisao s lakoćom i brzinom i tako ostavio toliki broj djela da ih je gotovo nemoguće pobrojati. Tipično barokni skladateljski postupci sekvenciranja, variranja, ritmičkog pulsiranja i razgranatog kontrapunktiranja ostvareni su u dinamički vrlo nijansiranu izvođenju tehnički pouzdanih violinistica uz sigurnu nadopunu vrlo prezentne violončelistice i pouzdanog majstora za čembalom stilski nadasve adekvatno. Osobito su se istaknuli efekti jeke, također karakteristični za razdoblje koje je voljelo kontrast chiaroscuro kao poigravanje svjetlom i sjenom, što je na inventivan način glazbom isticao Biagio Marini, a Laura Vadjon duhovito naglasila bočnim smještajem violinistica u ugodno osvijetljenu atriju.

Vrhunac večeri svakako je bila Vivaldijeva La Folia, prštava virtuoznost u nenadmašnoj mašti majstorskih varijacija na u barokno vrijeme omiljenu glazbenu temu. Sa svojim je vjernim sljedbenicama i pouzdanim čembalistom koji u Hrvatskoj promoviraju praksu povijesno osviještena baroknog muziciranja Laura Vadjon još jednom oduševila ljubitelje barokne glazbe i bravuroznoga gudačkog umijeća otvorivši zagrebački ljetni festival na način koji ulijeva optimizam i potvrđuje činjenicu da je susret s glazbenicima uživo ipak najveća radost – i to s obiju strana koncertnog podija.

 

Zdenka Weber, Vijenac – Matica Hrvatska, br. 688-690, 16. srpnja 2020.
https://www.matica.hr/vijenac/688%20-%20690/uz-zvukove-barokne-glazbe-30643/

Od zidara koji je u Leipzigu pokopao Bacha do društva koje u Zagrebu uskrisuje Händela

…babe tračare i ostale neozbiljne tričarije kakvima je svakodnevno zasipana naša javnost samo su dim kroz koji treba proći žmireći da bi se iza te zavjese otrkile ozbiljne stvari i istinska radost. 

Ja sam ih na povratku s hodočašća Bachu pronašao u Hrvatskom glaazbenom zavodu na koncertu premalo spominjanog, ali nimalo tajnog društva koje djeluje već dvadeset godina i zove se Hrvatski barokni ansambl. Sjajni glazbenici, pod vodstvom engleskog majstora zidara glazbenih katedrala, Laurencea Cummingsa, nisu iskopali kosti, nego su uskrisili Bachova genijalnog suvremenika i zemljaka Handela izvodeći prvi put u Hrvatskoj njegov prvi oratorij „Il Trionfo del Tempo e del Desinganno“. Ako su pomalo i zastarjele riječi katolički – moralističkog spjeva o pobjedi vremena i razboritosti nad ispraznošću tašte ljepote i lakomislenih užitaka, itekako je moderna i svevremenska Handelova glazba. Oratorij završava violinskim solom koji je Handel pisao za Arcangela Corellija, a o kojem je Laura Vadjon, velika majstorica violine na čelu Hrvatskog baroknog ansambla, kako sama kaže, sanjala deset godina. Napokon ga je odsvirala i to tako da mi je srce bilo ponovno na mjestu, a Hrvatska, ona ozbiljna, tamo gdje i pripada, u istinski radosnom središtu Europe.

Branimir Pofuk, Večernji list, Veljača 2020.
https://www.vecernji.hr/premium/od-zidara-koji-je-u-leipzigu-pokopao-bacha-do-drustva-koje-u-zagrebu-uskrisuje-handela-1381228

Precizno izvedeni oratorij vrhunac velike obljetnice

Kad se u Hrvatskome glazbenom zavodu dodaju stolice, čak cijeli redovi, znak je to da se događa nešto doista posebno.
A nedvojbeno posebna bila je 16. veljače izvedba oratorija „Trijumf Vremena i Trezvenosti“ Georga Friedricha Handela, zacijelo rođendanski vrhunac Hrvatskog baroknog ansambla u sezoni 20. obljetnice. Ovaj put voditelj projekta bio je česti suradnik HRBA-e, britanski čembalist i dirigent Laurence Cummings, jedan od najvećih autoriteta za povijesno obaviješteno izvođenje barokne glazbe.
JEDINI SUDAC Uz ansambl i kvartet vokalnih solista ravnao je i svirao čembalo u izvedbi kod nas gotovo nepoznatog oratorija, prvog koji je Handel skladao za ranog boravka u Italiji, a kasnije još dva puta preradio, posljednji put kao „Trijumf Vremena i Istine“ s engleskim tekstom kao svoje posljednje oratorijsko djelo. O svemu tome informira prvorazredni muzikološki tekst Trpimira Matasovića, tiskan s originalnim talijanskim tekstom i hrvatskim  prijevodom Maure Filippi. Oprema koncerta dobrodošlo je prethodila slušanju mnogima koji o djelu nisu znali gotovo ništa osim činjenice da će slušati još jedan biser iz nepresušne oratorijske ostavštine baroknog majstora.
U osnovnoj podjeli na sakralne i svjetovne Handelove oratorije ovi drugi po popularnosti redovito izvlače kraći kraj iako među njima ima i prelijepih glazbenih ulomaka, ali i povijesno zanimljivih činjenica koje svjedoče o stanovitom utjecaju moralnih i moralističkih naputaka crkve, čemu u prilog ide i ime tekstopisca izvornoga libreta kardinala Pamphilija. No sve je to važnije istraživačima nego publici koja u ovim djelima, baš kao i u pastoralnoj odi „Radost, sjeta i umjerenost“ prije nekoliko desetljeća izvedenoj u Zagrebu s velikim uspjehom, pronalazi tragove tvrdoglava slobodoumnog autora koji se čitav život, uz mnogo ustupaka sredini, borio za svoje autorske slobode.
U nizu recitativa, arija, dueta i ansambala, sadržaj „Trijumfa Trezvenosti i Istine“ raspravlja o Ljepoti, Užitku, Trezvenosti i Vremenu nadmećući se vlastitim argumentima i njihovim suprotnostima da bi u konačnici Ljepota podučena Trezvenošću odustala od Užitka prihvaćajući Vrijeme kao jedinog suca. Za Handelovo vrijeme vrlo prikladno razmišljanje koje vodi prema racionalizmu, no što je s našim u kojem je gotovo sve relativizirano, mogao bi se upitati suvremeni slušatelj?
Njemu preostaje glazba, snažna i virtuozna, riječju hendlovski uznosita, koja i bez njegovih znamenitih zborova može animirati, štoviše udubiti slušateljstvo u specifičnosti baroknoga stila.
PRVA VIOLINA Takva je bila i HRBA-ina izvedba, precizna, odnjegovanoga orkestralna zvuka predvođena prvom violinom Laure Vadjon, s dragocjenim udjelom orguljaškog umijeća Pavla Mašića i sveukupnom znalačkom pozornosti L. Cummingsa. Solistički kvartet posebnošću glasa i interpetacije ukrasio je kontratenor Franko Klisović, pouzdani su bili mezzosopran  Natalija Kralj i gostujući tenor Hugo Hymas dok je sopran Anabela Barić u najeksponiranijoj dionici Ljepote uz interpretacijski angažman bliži operi nego oratoriju, mjestimice zvučala izvan intonacijske kontrole, osobito u odveć brzim tempima za njezinu trenutačnu vokalnu tehniku.

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, veljača 2020.