Sjajan početak jubilarne sezone Hrvatskog baroknog ansambla

Tradicija komornog muziciranja u Zagrebu dulja je od jednog stoljeća. Upravo u ovoj sezoni Zagrebački kvartet obilježava 100. godišnjicu, Zagrebački solisti prešli su 65., a Hrvatski barokni ansambl broji 20 godina od utemeljenja.

Svaki od njih ima svoj specifični profil, svaki svoju publiku, ponekad i onu miješanih interesa koji će se protegnuti od barokne i glazbe predklasičnoga naslijeđa preko romantike sve do suvremenih skladbi i autora. U tom društvu najmlađi Hrvatski barokni ansambl ujedno je i najzanimljiviji, posve u skladu sa svjetskom ekspanzijom barokne i predklasične glazbe u svijetu koja je zadnjih desetljeća otvorila dveri ako ne baš nepoznatoj, a ono zasigurno manje poznatoj europskoj glazbi dalekih korijena.

Paralelno s repertoarom počinje i znatiželja spram zvukovne i interpretativne moguće istinitosti glazbe 17. i 18. stoljeća koja je zasigurno u izvornome obliku zvučala drugačije na glazbalima tih razdoblja, od one koja se svirala na modernim instrumentima. Obaviještenost putem snimaka, seminara, studija i suradnje sa specijalistima za tu vrstu glazbe dovela je, zahvaljujući talentu, entuzijazmu i upornosti aktualne voditeljice ansambla barokne violinistice Laure Vadjon do današnje legitimacije ansambla. Nastavila je put jednog od utemeljitelja pokojnog Saše Britvića, oplemenivši ga i stalno obogaćujući novim mogućnostima i spoznajama.

Prvi od koncerata jubilarne 20. sezone održan u Hrvatskom glazbenom zavodu 27. listopada donio je program “Putovanje Italijom od Napulja do Milana – Nord & Sud” pod umjetničkim vodstvom jednog od prvaka specijalista za talijanski barok violinista i dirigenta Enrica Onofrija. Ideja je bila predstaviti dvije udaljene sredine koje su na podjednak način sredinom 18. stoljeća pridonijele prijelazu kasnoga baroka u klasicizam stvarajući identitet tadašnje glazbene Italije iz koje je crpio i bečki simfonijski klasicizam na primjeru Haydnova učitelja Napolitanca Nicole Porpore, a zatim preko Haydna, jednog od Mozartovih učitelja i dalje, u zamršene puteve europske glazbenosti.

G. Battista Pergolesi, A. Scarlatti, F. Durante i G. Sammartini prešli su taj put od Sjevera do Juga Italije u odabranu programu Koncerata za gudače, Concerta grossa i ranih simfonija edukacijski i umjetnički poletno, u tek naizgled ležernome ozračju iza kojeg je skriven veliki rad i disciplina koji danas prelaze entuzijazam pretvarajući ga u utemeljenu umjetničku ozbiljnost pretežito mlađih glazbenika.

 

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, listopad 2019.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-sjajan-pocetak-jubilarne-sezone-hrvatskog-baroknog-ansambla/9547631/

Gala koncertom u Bruxellesu obilježen početak hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

Gala koncertom vrhunskih hrvatskih umjetnika u briselskoj palači lijepih umjetnosti Bozar u srijedu navečer svečano je obilježen početak predsjedanja Vijećem Europske unije.

Na koncertu, održanom na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i na dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nastupili su jedan od najvažnijih i najsvestranijih kontratenora današnjice Max Emanuel Cenčić i operna diva, svjetski poznata mezzosopranistica Renata Pokupić, Hrvatski barokni ansambl te vokalni ansambl Antiphonus pod ravnanjem belgijskog dirigenta Petera Van Heygena.

Na programu su bila djela velikih europskih kompozitora koji su stvarali u doba baroka.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da je ovaj koncert prvi u nizu kulturnih događanja koji će biti organizirani diljem EU-a u sljedećih šest mjeseci tijekom hrvatskog predsjedanja.
“Kolikogod Europska unija bila poliitčki projekt, kultura i umjetnost je ono što nas povezuje, čini bliskima i što čini stupove vrijednosti oko kojih smo se okupili. To je pripadnost jednom civilizacijskom krugu”, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da su osim večerašnjeg koncerta, u srijedu u Bruxellesu otvorene tri izložbe hrvatskih umjetnika.

Na gala koncertu i svečanosti u povodu otvaranja hrvatskog predsjedanja Vijećem EU prisustvovali su i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov i vojni predstavnik RH pri NATO i EU kontraadmiral Predrag Stipanović.

Kako je ranije priopćilo hrvatsko Ministarstvo obrane Šundov i Stipanović sudjelovali su u utorak i srijedu u Bruxellesu na sastanku Vojnog odbora NATO Saveza na kojem se u formatu načelnika glavnih stožera zemalja članica razgovaralo o  sposobnosti Saveza za obrane i odvraćanja te o NATO-ovim operacijama, misijama i aktivnostima.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/gala-koncertom-u-bruxellesu-obiljezen-pocetak-hrvatskog-predsjedanja-vijecem-eu/9857167/

Hina, Jutarnji list, siječanj 2020.

KONCERT HRVATSKOG BAROKNOG ANSAMBLA Adrian Butterfield otvorio je jednu od najljepših glazbenih kutijica

S današnjim baroknim ansamblima ponekad zbilja ne znate na čemu ste!
Otkako je, ponajviše u drugoj polovici prošloga stoljeća u svijetu, a i kod nas, nastala prava pomama za reinterpretacijom glazbe toga opsežnog razdoblja, još uvijek frcaju novine koje prepoznaje samo dobro obaviješteno slušateljstvo. A ono se s vremenom pretvorilo u pravu sljedbu koja pobožno prati što se sve zbiva u svijetu koji otkriva stara povijesna glazbala, nepoznate autore, rekonstruira nekadašnje moguće izvedbe, ukratko od starog i često nepoznatog stvara novo, kakvo je nekad bilo!

Čarolije

Niti jedno razdoblje u povijesti glazbe nije doživjelo takvu renesansu, a kod nas se takvim čarolijama bavi Hrvatski barokni ansambl koji upravo slavi dva desetljeća postojanja na veliko veselje brojne publike koja s popularnom HRBA-om i uči i uživa.
Ponekad HRBA pravi i iskorake prema susjednim razdobljima, što je učinila i na zadnjem ovogodišnjem koncertu 15. prosinca u Hrvatskome glazbenom zavodu. Dragocjeno ambiciozna umjetnička voditeljica i prva violinistica ansambla  Laura Vadjon ovaj je put pozvala u goste Adriana Butterfielda koji je otvorio jednu od najljepših glazbenih kutijica, onu Mozartova pera, i to prvi put po standardu ugađanja glazbala A= 430 Herza što prosječnom slušatelju ništa ne znači, osim što je čuo jedan novi zvuk i obilje Amadeusove genijalnosti.

Kuglice u ovoj bombonijeri nisu imale ni malo sjetni, ponekad i gorki okus Mozartova “ozbiljnog” opusa, dapače bile su to one punjene slatkoćom galantnoga doba 18. stoljeća u kojem je i salcburški majstor participirao prije nego što je postao klasik. Virtuozitet Mozartu nikad nije bio samo zabavna stranica skladbe već nešto što se samo po sebi podrazumijevalo ako je imao mogućeg izvođača. Sigurno bi bio sretan da je umjesto kastrata za izvedbu vedrog moteta “Exsultate jubilate” KV 165 imao našu koloraturnu perfekcionisticu Ivanu Lazar koja je finoću fraze i inteligenciju interpretacije posudila i idealnom zapjevu Susanne iz “Figarova pira”. HRBA je sudjelovala svijetlim, prozračnim zvukom baš kao i u izvedbi Andantea u C- duru KV 315 s perfektnim solom Ane Benić Šalinović na povijesnoj flauti.

Plemeniti ton

Opsežnije slastice našle su se u Sinfonia Concertante u Es- duru KV 364 u čijoj je izvedbi uz Butterfielda violinista plemenitim tonom viole sudjelovala članica Ansambla violistica Hiwote Tadesse. I za kraj Simfonija br. 29 u A- duru KV 201, jedno od onih Mozartovih djela koje još očituje naslijeđe baroknoga Vivaldija, prepuno dinamičkih kontrasta s radosnim finalom. Bilo je to ozračje cijeloga koncerta, radost na licima svih sudionika. HRBA ima svoju specifičnu misiju istraživača i učitelja, na radost onih u publici.

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, prosinac 2019
https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-hrvatskog-baroknog-ansambla-adrian-butterfield-otvorio-je-jednu-od-najljepsih-glazbenih-kutijica/9754480/

Bečani ovacijama ispratili Hrvatski barokni ansambl

“CONCERTO- CONCERTINO” ZA PAMĆENJE

Posebno buran pljesak dobili su mladi, ali bravurozni solisti: Ana Benić (traverso flauta), Stjepan Nodilo (blok flauta) i Lea Sušanj Lujo (violončelo), te umjetnička voditeljica Ansambla Laura Vadjon (solo violina)

Tek što se je malo stišalo oduševljenje Bečana prošlotjednim virtuoznim nastupom jazz dua Matija Dedić – Šimun Matišić, bečku je publiku u u nedjelju navečer u palači Lobkowitz u središtu Beča, i to u dvorani „Eroica“, gdje je nastupao i svjetski glazbeni velikan Beethoven, vrhunskim muziciranjem na noge digao Hrvatski barokni ansambl iz Zagreba, pod umjetničkim vodstvom Laure Vadjon (solo violina).

Dugotrajan aplauz, povici „bravo“, inače suzdržanih Austrijanaca, i pozivi na „bis“, najbolja su potvrda čarobnih vibracija koje su strujale između ovog najznačajnijeg hrvatskog ansambla specijaliziranog za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama, i bečkih glazbenih znalaca, kojima je Barokni ansambl na kraju poklonio još jedan glazbeni dodatak. I to onaj koji se je najviše svidio publici, „Presto“ iz Koncerta za blok i traverso flautu te gudače u e-molu TWV 52:e1, Georga Philippa Telemanna.

Osim Telemanna na programu su bila i djela Georga Muffata, Arcangela Corellija i Amanda Ivančića.  Posebno buran pljesak dobili su mladi, ali bravurozni solisti:  Ana Benić (traverso flauta), Stjepan Nodilo (blok flauta) i Lea Sušanj Lujo ( violončelo), te umjetnička voditeljica Ansambla Laura Vadjon (solo violina).  U svakom slučaju, bila je to večer za pamćenje i sjajna promocija hrvatske glazbene baštine i umjetnika u Austriji.

Koncertu su bili nazočni i umjetnički voditelj Festivala hrvatske glazbe u Beču Davor Merkaš, u čijem je sklopu održan koncert i Domagoj Marić iz hrvatskog Veleposlanstva u Beču, nadležan za kulturu.

„Sretni smo da nas je bečka publika tako dobro primila i da joj se je svidio naš glazbeni izražaj“, rekla je za Večernji list flautistica Ana Benić, zadovoljna da je zajedno u duetu s kolegom Stjepanom Nodilom imala priliku predstaviti čarobne zvuke flaute.

Oduševljenje koncertom nije skrivao ni prof. Lintner iz bečkog Umjetničkog foruma, koji je čestitao umjetnicima iz Hrvatske na glazbenom umijeću. Za Večernji list je rekao kako su ga eminentni članovi Foruma, koji su bili u publici, molili da i druge godine uvrsti u koncertnu pretplatu Hrvatski barokni ansambl.

Hrvatski barokni ansambl uspješno za 15. rođendan

Činjenicu da se mudra odluka o osnivanju Hrvatskog baroknog ansambla kao orkestra specijaliziranog za povijesno vjernu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha na originalnim glazbalima i vjernim replikama isplatila najbolje potvrđuje već petnaest godina njegova kontinuiranog djelovanja. Violinistica Laura Vadjon, međunarodno priznata stručnjakinja za autentično izvođenje, kao i predsjednik Hrvatskog baroknog ansambla, skraćeno nazvanog HRBA, dirigent Saša Britvić, upornim su i uvijek profesionalno angažiranim djelovanjem osigurali ugledno mjesto Ansamblu ne samo na hrvatskoj već štoviše i na međunarodnoj sceni na kojoj postoje brojni za takvo izvođenje specijalizirani orkestri. O tome svjedoče gostovanja diljem Europe i svijeta kao i suradnja s najuglednijim glazbenicima koji kao solisti ili kao dirigenti itekako dobro vladaju svim tajnama i mogućnostima povijesno vjernih interpretacija. Dakle, svečanu proslavu 15. obljetnice postojanja HRBA je organizirala u okviru popularnog ciklusa Lisinski subotom u najvećoj koncertnoj dvorani u Zagrebu 7. ožujka i tom je doista posebnom događaju bio nazočan veliki broj publike, gotovo do posljednjeg mjesta popunjena Koncertna dvorana Lisinski. U uvodnim su govorima predsjednik Saša Britvić i koncertna majstorica i umjetnička voditeljica HRBA-e Laura Vadjon vrlo simpatično ispričali priču o svojih 15 godina djelovanja, a posebno je violinistica Laura Vadjon pozvala da se jave mecene za njihov Ansambl budući da su im potrebna još neka izvorna glazbala. Za svečanu proslavu odabrala je HRBA djela iz prebogate ostavštine Georga Friedricha Händela i Johanna Sebastiana Bacha, odlučivši se tako za vrhunska ostvarenja njemačkog baroka. Iako je Velika dvorana Lisinski možda i prevelik prostor za suptilno muziciranje na originalnim baroknim glazbalima, dojam je svakom izvedbom potvrđivao da je riječ o izuzetno dobro pripremljenim interpretacijama u kojima se poštuju stilske značajke repertoara i svira naglašeno poletno i vjerno. Program je započet Uvertirom i gavottom i opere Amadigi di Gaula, HWV 11 G. F. Händela, a od instrumentalnih su skladbi na repertoaru bili još i Händelov Concerto grosso u G-duru, op. 6, br. 1, HWV 319 i Sonata iz prvog dijela oratorija Il Trionfo del Tempo e del Disignano, HWV 46a. Solističke je vrhunce osigurala sopranistica Ivana Lazar, dugogodišnja suradnica HRBA-e i nedvojbeno jedna od najboljih pjevačica u Hrvatskoj kada treba briljirati baroknim koloraturama i autentično baroknim pjevanjem. Ivana Lazar izvela je u prvom dijelu koncerta ariju Melisse Ah! Spietato! E non ti muove iz prvog čina opere Amadigi di Gaula, HWV 11, ariju Kleopatre De tempeste il legno infranto iz trećeg čina opere Giulio Cesare, HWV 17 i ariju Bellezze Un pensiero nemico di pace iz prvog dijela oratorija Il trionfo del Tempo e de Disignano, HWV 46a. Izrazito pokretni sopran široka raspona kojim vlada Ivana Lazar razlijegao se dvoranom i oduševljavao slušateljstvo. Drugi dio koncerta započet je instrumentalno Bachovom Orkestralnom suitom u D-duru, br. 3, BWV 1068, a potom su slijedile Händelove arije iz opere Amadigi di Gaula, arije Oriane Dolce vita del mio petto i Affanami, tormentami, te na kraju arija Melisse Desterò dell’empia Dite, sve solističke dionice u kojima je mogao zasjati sopran Ivane Lazar kao glas koji se suvereno kreće u Händelovim nadasve zahtjevnim arijama. HRBA se i ovom prigodom potvrdila kao vrstan orkestar u kojemu sudjeluju i originalne replike puhačkih glazbala, a Laura Vadjon velikim je iskustvom vodila na svojoj autentičnoj povijesnoj violini talijanskog graditelja Giovannija Battiste Guadagninija vrlo promišljene i afektivno osjenčane interpretacije. Nakon koncerta vodio je muzikolog Trpimir Matasović razgovor s umjetnicama i Laura Vadjon i Ivana Lazar imale su priliku istaći svoj sada već petnaestogodišnji angažman u izvođenju baroknog repertoara kojim izuzetno obogaćuju zagrebački glazbeni život ciklusom koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu, ali i postizanjem velikog ugleda na brojnim inozemnim koncertnim podijima i međunarodnim festivalima. Pa ako su u publici ciklusa Lisinski subotom bili brojno zastupljeni štovatelji HRBA-e, pretplatnici ciklusa u HGZ-u koji su ulaznice dobili na poklon, nedvojbeno je bio i znatan broj slušatelji koji su ovaj ugledni orkestar i njegove specifičnosti susreli po prvi put. Uspjeh izvedbi zacijelo će ih ponukati da i u budućim prigodama požele čuti tako vrsne interpretacije baroknog repertoara, a pljesak je najbolje potvrđivao sve dobre želje za daljnji rad Hrvatskog baroknog ansambla.

 

Zdenka Weber, ožujak 2015.