Niquet je jedan je od najinventivnijih majstora za izvedbe barokne glazbe, gotovo kultna ličnost u Francuskoj

Niqueta je zagrebačka publika upoznala prije mnogo godina kao dirigenta opere ‘Hamlet‘, koja je iz nepoznatih razloga brzo nestala s repertoara

JL, 20.05.2024.https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/niquet-je-jedan-je-od-najinventivnijih-majstora-za-izvedbe-barokne-glazbe-gotovo-kultna-licnost-u-francuskoj-15462794

Slušali smo jedinstven koncert glazbe koju su pisali Bach, ali i njegovi preci i potomci

Umjetnički nositelj programa, ugledni finski glazbenik, čembalist Aapo Häkkinen, bio je jamstvo izvrsnoj svirci

Kada je riječ o obitelji Bach, notorna je činjenica da je od ukupno dvadesetero djece, koliko ih je Johann Sebastian imao, netko morao slijediti oca skladatelja.

Zrna njegova talenta uz obligatni pedagoški odgoj dobila su trojica sinova postavši poznata u svom vremenu, ali niti jedan nije dosegnuo očev genij. No manje je znano da genijalni otac povijesno nije bio rodonačelnik dinastije, ali je složio rodoslovlje svih obiteljskih glazbenika prije njega poznato kao Starobahovski arhiv. Zato je Hrvatski barokni ansambl svoj prvi ovogodišnji koncert 19. siječnja jednostavno nazvao “Obitelj Bach”, predstavivši uz obligatnu glazbu Johanna Sebastiana i onu starijeg rođaka Johanna Christopha te jednog od sinova Wilhelma Friedemanna.

Umjetnički nositelj programa, ugledni finski glazbenik Aapo Häkkinen bio je jamstvo izvrsnoj svirci našeg ansambla koja se na kraju pretvorila u slavlje generacijski ulančane barokne glazbe koja je, ako i nije bila genijalna, ostavila trajne tragove do Johanna Sebastiana i nakon njega.
Ponajprije ona sinovljeva u prelijepom Koncertu za dva čembala i gudače u Es-duru F.46, dirljivo senzibilna i virtuozna u delikatnoj izvedbi solista Häkkinena i našeg Pavla Mašića uz radosno suglasje cijeloga ansambla. Sebastianov pak popularni Koncert za čembalo i gudače u d-molu BWV 1052, opet s blistavim orkestrom i sjajnim Fincem, može se uvijek slušati s blaženim osmijehom!

Najstariji Bach u ovom programu, Sebastianov predak Johann Christoph predstavljen je jednim vokalnim Lamentom koji je kao i ulomak iz jedne od brojnih Sebastianovih kantata izvela danas sve traženija u svijetu baroka Sonja Runje.

Odlikuje ju prvorazredna vokalna tehnika i iskričavo živa interpretacija, kao i perfektan izgovor njemačkoga jezika, ali ne i altovski raspon glasa koji nije uspijevao zvukovno artikulirati duboke tonove Lamenta.

U svemu, obitelj Bach nepresušni je izvor u kojem je još mnogo toga nepoznato. Zato je HRBA toliko dragocjena jer slijedi svjetska otkrića, obogaćujući ovaj rijetki hrvatski glazbeni prostor.

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, siječanj 2023.
https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/slusali-smo-jedinstven-koncert-glazbe-koju-su-pisali-bach-ali-i-njegovi-preci-i-potomci-15300547

Sjajan početak jubilarne sezone Hrvatskog baroknog ansambla

Tradicija komornog muziciranja u Zagrebu dulja je od jednog stoljeća. Upravo u ovoj sezoni Zagrebački kvartet obilježava 100. godišnjicu, Zagrebački solisti prešli su 65., a Hrvatski barokni ansambl broji 20 godina od utemeljenja.

Svaki od njih ima svoj specifični profil, svaki svoju publiku, ponekad i onu miješanih interesa koji će se protegnuti od barokne i glazbe predklasičnoga naslijeđa preko romantike sve do suvremenih skladbi i autora. U tom društvu najmlađi Hrvatski barokni ansambl ujedno je i najzanimljiviji, posve u skladu sa svjetskom ekspanzijom barokne i predklasične glazbe u svijetu koja je zadnjih desetljeća otvorila dveri ako ne baš nepoznatoj, a ono zasigurno manje poznatoj europskoj glazbi dalekih korijena.

Paralelno s repertoarom počinje i znatiželja spram zvukovne i interpretativne moguće istinitosti glazbe 17. i 18. stoljeća koja je zasigurno u izvornome obliku zvučala drugačije na glazbalima tih razdoblja, od one koja se svirala na modernim instrumentima. Obaviještenost putem snimaka, seminara, studija i suradnje sa specijalistima za tu vrstu glazbe dovela je, zahvaljujući talentu, entuzijazmu i upornosti aktualne voditeljice ansambla barokne violinistice Laure Vadjon do današnje legitimacije ansambla. Nastavila je put jednog od utemeljitelja pokojnog Saše Britvića, oplemenivši ga i stalno obogaćujući novim mogućnostima i spoznajama.

Prvi od koncerata jubilarne 20. sezone održan u Hrvatskom glazbenom zavodu 27. listopada donio je program “Putovanje Italijom od Napulja do Milana – Nord & Sud” pod umjetničkim vodstvom jednog od prvaka specijalista za talijanski barok violinista i dirigenta Enrica Onofrija. Ideja je bila predstaviti dvije udaljene sredine koje su na podjednak način sredinom 18. stoljeća pridonijele prijelazu kasnoga baroka u klasicizam stvarajući identitet tadašnje glazbene Italije iz koje je crpio i bečki simfonijski klasicizam na primjeru Haydnova učitelja Napolitanca Nicole Porpore, a zatim preko Haydna, jednog od Mozartovih učitelja i dalje, u zamršene puteve europske glazbenosti.

G. Battista Pergolesi, A. Scarlatti, F. Durante i G. Sammartini prešli su taj put od Sjevera do Juga Italije u odabranu programu Koncerata za gudače, Concerta grossa i ranih simfonija edukacijski i umjetnički poletno, u tek naizgled ležernome ozračju iza kojeg je skriven veliki rad i disciplina koji danas prelaze entuzijazam pretvarajući ga u utemeljenu umjetničku ozbiljnost pretežito mlađih glazbenika.

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, listopad 2019.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-sjajan-pocetak-jubilarne-sezone-hrvatskog-baroknog-ansambla/9547631/

HRVATSKI BAROKNI ANSAMBL – Dragulj u kruni klasičnih orkestara

Već 22 godine djeluje svjetski slavna skupina specijalizirana za glazbu nastalu prije tri stoljeća.

Hrvatski barokni ansambl prvi će put sezonu održavati u kazalištu: novi domaćin im je Kerempuh, gdje će ove nedjelje izvesti koncert Florilegium, kojim će obuhvatiti rani novi vijek i stare glazbene oblike

Hrvatski barokni ansambl prvi put u 22 godine postojanja glazbenu sezonu održavat će u – kazalištu. Ljubazni domaćin je Satiričko kazalište Kerempuh gdje će HRBA 24. listopada predstaviti koncert “Florilegium”, program europskog ranonovovjekovlja od druge polovice 16. stoljeća do kraja prve polovice 17. stoljeća.
Nakon gustog baroknog rujna i nastupa na Korčulanskom baroknom festivalu i Varaždinskim baroknim večerima, Hrvatski barokni ansambl preselio je koncertnu sezonu zbog zatvaranja i renovacije Hrvatskog glazbenog zavoda. HGZ-u, uoči koncerta u Kerempuhu, želimo da zablista u novom svjetlu i kao zalog budućim generacijama. Uz predsjednicu Romanu Matanovac, koja ga je do sada čudesno spašavala od svih nedaća, i u to zasluženo dobila titulu “Žene godine”, te vrsnog arhitekta Romana Šiljea, sigurna sam da će nas novi HGZ zadiviti – vjeruje Laura Vadjon, ravnateljica HRBA-e.

Brandenburški koncerti

Nedjeljni koncert HRBA-e “Florilegium musicae instrumentalis” donosi program i koncept kakav ansambl do sada nije svirao, a čini ga paleta starijih, prijelaznih i novih glazbenih oblika, od ricercara, fantazije, arije francese i simfonija, preko canzona i sonata.
Program predstavlja skladbe poznatih i manje poznatih talijanskih, njemačkih, franko-flamanskih, ali i hrvatskih skladatelja koji su često međusobno isprepleteni u kompiliciranoj mreži poznanstava. Gabrielli, Merulo, Luzzaschi, Usper, Picci, Schein, Kempis, Vierdanck, Frescobaldi, Maschera i Guami samo su neka od imena koja će publika imati priliku čuti. Gost i voditelj programa, Zagrepčanin Tin Cugelj, posvetio se studiju baroknih trombona koji je završio u švicarskoj školi Cantorum Basiliensis, a trenutačno je doktorski istraživač na Institutu za muzikologiju Sveučilišta u Bernu, gdje istražuje ranonovovjekovno višeglasje. Tin je budućnost rane glazbe u Hrvatskoj – objašnjava Laura Vadjon značajke nedjeljnog koncerta koji slijedi i tradiciju HRBA-e da publici predstavi manje poznate barokne instrumente.
Ovaj put u središtu pažnje su barokni tromboni, alt, tenor i bas, ali i kornet ili cink, puhački instrument srednjovjekovnog i renesansnog vremena s karakteristikom virtuoznosti i pokretljivosti pri realizaciji izvedbenih linija. Koncertantni stil i različite glazbene forme zaokužit će i izbor kompozicije na kraju koncerta; deseteroglasni “Canzon per sonar” Giovannija Gabriellia. Publika će imati prilike zaključiti da je ova Tinova i HRBA-ina barokna avantura priča o zlatnom vremenu europske instrumentalne glazbe – govori ravnateljica. Slijedeći koncert HRBA-e u Kerempuhu je 12. prosinca. Glazba iza naslova “One & Only JSBach” zaokružuje ansamblov mini – ciklus posvećen Bachu i Brandenburškim koncertima.
Ta Bachova zbirka nastala je prije točno 300 godina! Mi smo prvi u Hrvatskoj sve koncerte izvodili na originalnim instrumentima, onima za koje je Bach skladao. Predstavili smo viole da gambe, blok flaute i piccolo baroknu trubu u izvedbama 2., 4. i 6. koncerta. Ansambl je do sada odsvirao pet koncerata u zagrebačkom ciklusu, a integralno smo izveli svih šest na Baroknim večerima. Za prosinac nam je ostao još samo veličanstveni peti! Ovaj koncert donosi solističke dionice čembala, flaute i violine pa se drugi dio programa logično nametnuo. Za isti solistički sastav Bach je napisao i Koncert za flautu, violinu, čembalo, gudače i basso continuo u a-molu, BWV 1044. Naš oboist Stjepan Nodilo odsvirati će prekrasni Koncert za obou d’amore, gudače i basso continuo u A-duru, BWV 1055R, a kantatu koja nosi naziv “Svadbena”; “Weichet nur, betrübte Schatten”, BWV 202, uz Ansambl će izvesti sopranistica Anabela Barić – najavljuje Vadjon, podsjećajući da koncertima 24. listopada i 12. prosinca HRBA završava 21. sezonu, a 30. siječnja 2022. počinje nova. Upisi pretplata za ovu sezonu počinju, a ovi program objavljen je na web stranicama www.hrba.hr i www.kazalistekerempuh.hr.

Meka baroka je Britanija
Sada već i planetarno popularno slavna HRBA osnovana je 1999. godine.
Ponosno nosimo ime prvog baroknog ansambla u Hrvatskoj koji je djelovanje posvetio izvedbama koje poštuju stil, način i estetiku vremena u kojem su nastale skladbe koje sviramo. Rana glazba u Hrvatskoj pripada mlađim generacijama glazbenika spremnim na otvorenost. Barok ima sve više pobornika i među publikom, a HRBA je izvor iz kojeg su nastali i mali ansambli koji danas u Hrvatskoj izvode barok – naglasit će. HRBA je u više od dva desetljeća, osim na hrvatskim festivalima, gostovala u Austriji, Italiji, Boliviji, na Kubi, u Njemačkoj, Mađarskoj, Finskoj, Švedskoj, Francuskoj, Poljskoj, Belgiji, Slovačkoj, Estoniji, Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Argentini, Španjolskoj, Portugalu …
Laura Vadjon ovom prilikom izdvojiti će i “najbarokniju” zemlju zapadne Europe.
Velika Britanija je moja druga “barokna domovina” jer sam članica orkestra London Handel od 2009. Oni su najbaroknija nacija Europe, ne samo što se glazbe tiče. Njihov kontinuitet povijesnog naslijeđa i poštivanje tradicija, uz stalne buntovne ispade i male revolucije pojedinih društvenih skupina, je u biti nevjerojatan. Monarhija su velike snage, tvrdoglave i autentične samosvojnosti. Oni su, kao i većina europskih zemalja, kroz pandemiju nastradali, više nego Hrvatska. Mi smo, uz ograničenja i manji broj dopuštene publike u koncertnim dvorana, ipak održali gotovo sve planirano. Izostala su gostovanja, no i to se normalizira – vjeruje.
HRBA je 2020. nastupila u Bruxellesu i svečano otvorila predsjedanje Hrvatske EU. U HNK Zagreb 20. siječnja najavit će francusko predsjedanje.
U goste će nam doći naš omiljeni francuski dirigent Herve Niquet. Bit će to Les fetes francaises! – veseli se francuskom slavlju u Zagrebu. HRBA ima 30-ak stalnih članova; 11 violina, tri viole, dva violončela, tri trube, dva horna, dvije oboe, dvije flaute, jedan fagot, udaraljke, violu da gamba i kontrabas. Pavao Mašić svira ili čembalo ili orgulje, a Izidor Erazem Grafenauer teorbu, lutnju ili baroknu gitaru. HRBA svira na originalnim starim glazbalima, odnosno njihovim replikama.
Ponosni smo vlasnici dvaju čembala i jednih komornih orgulja, odličnih replika poznatih graditelja. Kroz ansambl je u 22 godine prošlo nekoliko desetaka glazbenika. Ostajali su oni koji su bili vjerni našoj glazbenoj ideji, spremni na pomicanje granica komoditeta i latentne opuštenosti, autopilota i općih mjesta te spremnosti na specifičnost koju sa sobom nosi zajedničko muziciranje, stara glazbala, neobične temperacije, vječna borba za opstanak, rast i razvoj. Premda Muzička akademija još nema Odjel za ranu glazbu, ima svoj Barokni ansambl i barokni pokret velikim koracima ide dalje – kaže Laura Vadjon o ansamblu koji promovira optimizam baroka, glazbeni smjer koji za njegove strastvene ljubitelje predstavlja ponekad i jedan od najfamoznijih ljudskih izuma.

Iva Mikuličin, Jutarnji list, listopad 2021.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/prije-22-godine-odabrali-su-egzoticnu-nisu-i-stekli-sljedbu-koja-ne-propusta-nijedan-koncert-15113176

Koncert Hrvatskog baroknog ansambla: Telemannia i Georg Phillipp Telemann

U HGZ-u večer virtuoznog i preciznog muziciranja bitnog autora jednog vremena

Koliko li je samo glazbene ljepote i veselja priredio Hrvatski barokni ansambl u nedjelju 28. veljače na svom redovnom jednomjesečnom koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu. Kormilo umjetničkog vodstva ovaj je put preuzeo vrstan oboist i svirač blok flaute Stjepan Nodilo, nazvavši program “Telemannia” po autoru Georgu Philippu Telemannu čija je glazba ispunila cijeli raspored.

Pa ako se stari majstor ponekad učinio i pomalo dosadnjikav, pogotovo u popularnijem društvu Vivaldija, Bacha ili Haendela, ovaj put bivajući sam sa svojim pomno odabranim djelima doista je dozvao ” Telemanniju” kao obrazac izvrsne glazbe svog vremena. Štoviše, slušajući “Fantasia  polonaise”, pastiš sastavljen od Fantazije za violu da gamba i Rukopisa iz Rostocka, učinilo se da ispod starog Telemannova kaputa vire i Brahms i Liszt sa svojim obradama mađarske glazbe! Poljski, mađarski, ili neki treći plesni uzorak etno naznaka očito je uvijek činio čuda, pa tako i u starog Nijemca čiji je polet i majstorstvo virtuoziteta obradio ugledni gambist Mauro Colantonio.

Sam je sudjelovao i u izvedbama dvaju Telemannovih koncerata uz sjajnog Nodila s blok flautom i oboom te odličnom violinisticom Helgom Korbar, da bi se svi zajedno našli u završnoj uvertiri – suiti “Burlesque de Quichotte”, duhovitoj posveti vitezu tužnoga lika. Bila je to večer virtuoznog i preciznog muziciranja barokne glazbe, stilski i sadržajno atraktivno osmišljena na veliko zadovoljstvo još uvijek lokdaunovski malobrojne publike u dvorani, ali i mnogih koji su izravno pratili prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija i platformi Hrvatskog baroknog ansambla.

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, ožujak 2021.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-hrvatskog-baroknog-ansambla-telemannia-i-georg-phillipp-telemann-15054577