Sjajan početak jubilarne sezone Hrvatskog baroknog ansambla

Tradicija komornog muziciranja u Zagrebu dulja je od jednog stoljeća. Upravo u ovoj sezoni Zagrebački kvartet obilježava 100. godišnjicu, Zagrebački solisti prešli su 65., a Hrvatski barokni ansambl broji 20 godina od utemeljenja.

Svaki od njih ima svoj specifični profil, svaki svoju publiku, ponekad i onu miješanih interesa koji će se protegnuti od barokne i glazbe predklasičnoga naslijeđa preko romantike sve do suvremenih skladbi i autora. U tom društvu najmlađi Hrvatski barokni ansambl ujedno je i najzanimljiviji, posve u skladu sa svjetskom ekspanzijom barokne i predklasične glazbe u svijetu koja je zadnjih desetljeća otvorila dveri ako ne baš nepoznatoj, a ono zasigurno manje poznatoj europskoj glazbi dalekih korijena.

Paralelno s repertoarom počinje i znatiželja spram zvukovne i interpretativne moguće istinitosti glazbe 17. i 18. stoljeća koja je zasigurno u izvornome obliku zvučala drugačije na glazbalima tih razdoblja, od one koja se svirala na modernim instrumentima. Obaviještenost putem snimaka, seminara, studija i suradnje sa specijalistima za tu vrstu glazbe dovela je, zahvaljujući talentu, entuzijazmu i upornosti aktualne voditeljice ansambla barokne violinistice Laure Vadjon do današnje legitimacije ansambla. Nastavila je put jednog od utemeljitelja pokojnog Saše Britvića, oplemenivši ga i stalno obogaćujući novim mogućnostima i spoznajama.

Prvi od koncerata jubilarne 20. sezone održan u Hrvatskom glazbenom zavodu 27. listopada donio je program “Putovanje Italijom od Napulja do Milana – Nord & Sud” pod umjetničkim vodstvom jednog od prvaka specijalista za talijanski barok violinista i dirigenta Enrica Onofrija. Ideja je bila predstaviti dvije udaljene sredine koje su na podjednak način sredinom 18. stoljeća pridonijele prijelazu kasnoga baroka u klasicizam stvarajući identitet tadašnje glazbene Italije iz koje je crpio i bečki simfonijski klasicizam na primjeru Haydnova učitelja Napolitanca Nicole Porpore, a zatim preko Haydna, jednog od Mozartovih učitelja i dalje, u zamršene puteve europske glazbenosti.

G. Battista Pergolesi, A. Scarlatti, F. Durante i G. Sammartini prešli su taj put od Sjevera do Juga Italije u odabranu programu Koncerata za gudače, Concerta grossa i ranih simfonija edukacijski i umjetnički poletno, u tek naizgled ležernome ozračju iza kojeg je skriven veliki rad i disciplina koji danas prelaze entuzijazam pretvarajući ga u utemeljenu umjetničku ozbiljnost pretežito mlađih glazbenika.

 

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, listopad 2019.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-sjajan-pocetak-jubilarne-sezone-hrvatskog-baroknog-ansambla/9547631/

HRVATSKI BAROKNI ANSAMBL – Dragulj u kruni klasičnih orkestara

Već 22 godine djeluje svjetski slavna skupina specijalizirana za glazbu nastalu prije tri stoljeća.

Hrvatski barokni ansambl prvi će put sezonu održavati u kazalištu: novi domaćin im je Kerempuh, gdje će ove nedjelje izvesti koncert Florilegium, kojim će obuhvatiti rani novi vijek i stare glazbene oblike

Hrvatski barokni ansambl prvi put u 22 godine postojanja glazbenu sezonu održavat će u – kazalištu. Ljubazni domaćin je Satiričko kazalište Kerempuh gdje će HRBA 24. listopada predstaviti koncert “Florilegium”, program europskog ranonovovjekovlja od druge polovice 16. stoljeća do kraja prve polovice 17. stoljeća.
Nakon gustog baroknog rujna i nastupa na Korčulanskom baroknom festivalu i Varaždinskim baroknim večerima, Hrvatski barokni ansambl preselio je koncertnu sezonu zbog zatvaranja i renovacije Hrvatskog glazbenog zavoda. HGZ-u, uoči koncerta u Kerempuhu, želimo da zablista u novom svjetlu i kao zalog budućim generacijama. Uz predsjednicu Romanu Matanovac, koja ga je do sada čudesno spašavala od svih nedaća, i u to zasluženo dobila titulu “Žene godine”, te vrsnog arhitekta Romana Šiljea, sigurna sam da će nas novi HGZ zadiviti – vjeruje Laura Vadjon, ravnateljica HRBA-e.

Brandenburški koncerti

Nedjeljni koncert HRBA-e “Florilegium musicae instrumentalis” donosi program i koncept kakav ansambl do sada nije svirao, a čini ga paleta starijih, prijelaznih i novih glazbenih oblika, od ricercara, fantazije, arije francese i simfonija, preko canzona i sonata.
Program predstavlja skladbe poznatih i manje poznatih talijanskih, njemačkih, franko-flamanskih, ali i hrvatskih skladatelja koji su često međusobno isprepleteni u kompiliciranoj mreži poznanstava. Gabrielli, Merulo, Luzzaschi, Usper, Picci, Schein, Kempis, Vierdanck, Frescobaldi, Maschera i Guami samo su neka od imena koja će publika imati priliku čuti. Gost i voditelj programa, Zagrepčanin Tin Cugelj, posvetio se studiju baroknih trombona koji je završio u švicarskoj školi Cantorum Basiliensis, a trenutačno je doktorski istraživač na Institutu za muzikologiju Sveučilišta u Bernu, gdje istražuje ranonovovjekovno višeglasje. Tin je budućnost rane glazbe u Hrvatskoj – objašnjava Laura Vadjon značajke nedjeljnog koncerta koji slijedi i tradiciju HRBA-e da publici predstavi manje poznate barokne instrumente.
Ovaj put u središtu pažnje su barokni tromboni, alt, tenor i bas, ali i kornet ili cink, puhački instrument srednjovjekovnog i renesansnog vremena s karakteristikom virtuoznosti i pokretljivosti pri realizaciji izvedbenih linija. Koncertantni stil i različite glazbene forme zaokužit će i izbor kompozicije na kraju koncerta; deseteroglasni “Canzon per sonar” Giovannija Gabriellia. Publika će imati prilike zaključiti da je ova Tinova i HRBA-ina barokna avantura priča o zlatnom vremenu europske instrumentalne glazbe – govori ravnateljica. Slijedeći koncert HRBA-e u Kerempuhu je 12. prosinca. Glazba iza naslova “One & Only JSBach” zaokružuje ansamblov mini – ciklus posvećen Bachu i Brandenburškim koncertima.
Ta Bachova zbirka nastala je prije točno 300 godina! Mi smo prvi u Hrvatskoj sve koncerte izvodili na originalnim instrumentima, onima za koje je Bach skladao. Predstavili smo viole da gambe, blok flaute i piccolo baroknu trubu u izvedbama 2., 4. i 6. koncerta. Ansambl je do sada odsvirao pet koncerata u zagrebačkom ciklusu, a integralno smo izveli svih šest na Baroknim večerima. Za prosinac nam je ostao još samo veličanstveni peti! Ovaj koncert donosi solističke dionice čembala, flaute i violine pa se drugi dio programa logično nametnuo. Za isti solistički sastav Bach je napisao i Koncert za flautu, violinu, čembalo, gudače i basso continuo u a-molu, BWV 1044. Naš oboist Stjepan Nodilo odsvirati će prekrasni Koncert za obou d’amore, gudače i basso continuo u A-duru, BWV 1055R, a kantatu koja nosi naziv “Svadbena”; “Weichet nur, betrübte Schatten”, BWV 202, uz Ansambl će izvesti sopranistica Anabela Barić – najavljuje Vadjon, podsjećajući da koncertima 24. listopada i 12. prosinca HRBA završava 21. sezonu, a 30. siječnja 2022. počinje nova. Upisi pretplata za ovu sezonu počinju, a ovi program objavljen je na web stranicama www.hrba.hr i www.kazalistekerempuh.hr.

Meka baroka je Britanija
Sada već i planetarno popularno slavna HRBA osnovana je 1999. godine.
Ponosno nosimo ime prvog baroknog ansambla u Hrvatskoj koji je djelovanje posvetio izvedbama koje poštuju stil, način i estetiku vremena u kojem su nastale skladbe koje sviramo. Rana glazba u Hrvatskoj pripada mlađim generacijama glazbenika spremnim na otvorenost. Barok ima sve više pobornika i među publikom, a HRBA je izvor iz kojeg su nastali i mali ansambli koji danas u Hrvatskoj izvode barok – naglasit će. HRBA je u više od dva desetljeća, osim na hrvatskim festivalima, gostovala u Austriji, Italiji, Boliviji, na Kubi, u Njemačkoj, Mađarskoj, Finskoj, Švedskoj, Francuskoj, Poljskoj, Belgiji, Slovačkoj, Estoniji, Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Argentini, Španjolskoj, Portugalu …
Laura Vadjon ovom prilikom izdvojiti će i “najbarokniju” zemlju zapadne Europe.
Velika Britanija je moja druga “barokna domovina” jer sam članica orkestra London Handel od 2009. Oni su najbaroknija nacija Europe, ne samo što se glazbe tiče. Njihov kontinuitet povijesnog naslijeđa i poštivanje tradicija, uz stalne buntovne ispade i male revolucije pojedinih društvenih skupina, je u biti nevjerojatan. Monarhija su velike snage, tvrdoglave i autentične samosvojnosti. Oni su, kao i većina europskih zemalja, kroz pandemiju nastradali, više nego Hrvatska. Mi smo, uz ograničenja i manji broj dopuštene publike u koncertnim dvorana, ipak održali gotovo sve planirano. Izostala su gostovanja, no i to se normalizira – vjeruje.
HRBA je 2020. nastupila u Bruxellesu i svečano otvorila predsjedanje Hrvatske EU. U HNK Zagreb 20. siječnja najavit će francusko predsjedanje.
U goste će nam doći naš omiljeni francuski dirigent Herve Niquet. Bit će to Les fetes francaises! – veseli se francuskom slavlju u Zagrebu. HRBA ima 30-ak stalnih članova; 11 violina, tri viole, dva violončela, tri trube, dva horna, dvije oboe, dvije flaute, jedan fagot, udaraljke, violu da gamba i kontrabas. Pavao Mašić svira ili čembalo ili orgulje, a Izidor Erazem Grafenauer teorbu, lutnju ili baroknu gitaru. HRBA svira na originalnim starim glazbalima, odnosno njihovim replikama.
Ponosni smo vlasnici dvaju čembala i jednih komornih orgulja, odličnih replika poznatih graditelja. Kroz ansambl je u 22 godine prošlo nekoliko desetaka glazbenika. Ostajali su oni koji su bili vjerni našoj glazbenoj ideji, spremni na pomicanje granica komoditeta i latentne opuštenosti, autopilota i općih mjesta te spremnosti na specifičnost koju sa sobom nosi zajedničko muziciranje, stara glazbala, neobične temperacije, vječna borba za opstanak, rast i razvoj. Premda Muzička akademija još nema Odjel za ranu glazbu, ima svoj Barokni ansambl i barokni pokret velikim koracima ide dalje – kaže Laura Vadjon o ansamblu koji promovira optimizam baroka, glazbeni smjer koji za njegove strastvene ljubitelje predstavlja ponekad i jedan od najfamoznijih ljudskih izuma.

Iva Mikuličin, Jutarnji list, listopad 2021.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/prije-22-godine-odabrali-su-egzoticnu-nisu-i-stekli-sljedbu-koja-ne-propusta-nijedan-koncert-15113176

Koncert Hrvatskog baroknog ansambla: Telemannia i Georg Phillipp Telemann

U HGZ-u večer virtuoznog i preciznog muziciranja bitnog autora jednog vremena

Koliko li je samo glazbene ljepote i veselja priredio Hrvatski barokni ansambl u nedjelju 28. veljače na svom redovnom jednomjesečnom koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu. Kormilo umjetničkog vodstva ovaj je put preuzeo vrstan oboist i svirač blok flaute Stjepan Nodilo, nazvavši program “Telemannia” po autoru Georgu Philippu Telemannu čija je glazba ispunila cijeli raspored.

Pa ako se stari majstor ponekad učinio i pomalo dosadnjikav, pogotovo u popularnijem društvu Vivaldija, Bacha ili Haendela, ovaj put bivajući sam sa svojim pomno odabranim djelima doista je dozvao ” Telemanniju” kao obrazac izvrsne glazbe svog vremena. Štoviše, slušajući “Fantasia  polonaise”, pastiš sastavljen od Fantazije za violu da gamba i Rukopisa iz Rostocka, učinilo se da ispod starog Telemannova kaputa vire i Brahms i Liszt sa svojim obradama mađarske glazbe! Poljski, mađarski, ili neki treći plesni uzorak etno naznaka očito je uvijek činio čuda, pa tako i u starog Nijemca čiji je polet i majstorstvo virtuoziteta obradio ugledni gambist Mauro Colantonio.

Sam je sudjelovao i u izvedbama dvaju Telemannovih koncerata uz sjajnog Nodila s blok flautom i oboom te odličnom violinisticom Helgom Korbar, da bi se svi zajedno našli u završnoj uvertiri – suiti “Burlesque de Quichotte”, duhovitoj posveti vitezu tužnoga lika. Bila je to večer virtuoznog i preciznog muziciranja barokne glazbe, stilski i sadržajno atraktivno osmišljena na veliko zadovoljstvo još uvijek lokdaunovski malobrojne publike u dvorani, ali i mnogih koji su izravno pratili prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija i platformi Hrvatskog baroknog ansambla.

 

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, ožujak 2021.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-hrvatskog-baroknog-ansambla-telemannia-i-georg-phillipp-telemann-15054577

 

Vraćanje nade i prizivanje radosti iz ranjenog HGZ-a

Utjeha je, radost i nadahnuće – nakon svih nedaća koje su potresi uzrokovali na prostoru od Pounja do Zagorja, katastrofe koja je otvorila županijske granice što su nas držale epidemiološki razdvojene tijekom cijelih praznika, u tom sivilu u kojem se kali volja za opstankom i milostivo očituje moć nade, vjere i ljubavi – najava 21. sezone HRBA-e.

U vremenima kada svjedočimo otkazivanju sezona, zatvaranju koncertnih dvorana diljem svijeta, gašenju ansambala i upitnoj egzistenciji izvedbenih umjetnika, potrebno je pozdraviti i poduprijeti sve kulturne aktivnosti i događanja, a osobito kada pridonose osvještavanju o prijeko potrebnoj obnovi uništene kulturne baštine grada Zagreba i svih krajeva stradalih u potresu.

Koliko je hrabro uopće organizirati probe i realizirati koncerte u današnjim okolnostima, najviše govori pogled na zakrpe i letvice na stropu koncertne dvorane HGZ-a te svega šezdesetak ljudi u publici koliko je maksimalno dopušteno u objema dvoranama. No bilo gdje drugdje izveden koncert ne bi imao tako snažnu poruku o neustrašivosti, borbi i vjeri da je i nemoguće moguće ako se dovoljno jako želi.

Nakon bogate obljetničke sezone, tijekom koje su usprkos teškoćama nastupili vrhunski međunarodni gosti i solisti, što je diljem Europe malokomu uspijevalo, svoju zrelost HRBA potvrđuje i 21. koncertnom sezonom, kojom će proslaviti 300. godišnjicu nastanka Brandenburških koncerata, tako da ćemo ih tijekom sezone sve čuti.

Prvi ovosezonski koncert Avec plusieurs instruments održan je 24. siječnja pod umjetničkim vodstvom austrijskog blokflautista i oboista Andreasa Helma. Dobitnik brojnih međunarodnih nagrada našoj je publici poznat i kao umjetnički ravnatelj međunarodne ljetne škole barokne glazbe i plesa Aestas Musica u Varaždinu, predaje na Akademiji za staru glazbu u Brunecku (Italija) i na Srednjoeuropskoj glazbenoj akademiji u Popradu (Slovačka), a redovni je profesor i na Privatnom sveučilištu za glazbu i umjetnost u Beču. Uz njega je jednako angažirano i virtuozno muzicirao naš majstor barokne oboe Stjepan Nodilo, dok su nas osluškivanju prirodnoga puhačkog tona u autentičnoj izvedbi podučili solisti corno da cacciae Bank Harkay i Bruno Grošić.

Kako i dolikuje nazivu koncerta, u proširenom sastavu – Laura Vadjon (koncertna majstorica), Tanja Tortić, Helga Korbar, Saša Borčić Reba, Blaž Žagač, Matej Mijalić, Ivana Žvan i Vinka Fabris Stančec, violine; Hiwote Tadesse i Asja Frank Perčič, viole; Dora Kuzmin Maković, čelo; Fran Petrač, kontrabas; Jelena Ilčić, oboa, Matko Smolčić, fagot i Pavao Mašić, čembalo – HRBA je uz već spomenute soliste za otvaranje jedne od najizazovnijih koncertnih sezona izvela Bachov Prvi i Četvrti brandenburški koncert te Telemannovu Uvertiru-suitu u D-duru.

Koncert je izveden uz prijenos uživo koji je arhiviran na YouTube-kanalu Croatian Baroque Ensemble, gdje ubuduće možemo pratiti uživo koncerte iz prekrasne dvorane ranjenog HGZ-a. Za početak sezone, uz sjajnoga gosta u moćnom sastavu baroknih drvenih puhača, osjećajem za fini ton i koordiniranu motoriku istaknuo se i fagotist Matko Smolčić. No zvijezda večeri ipak je bila solistica na violini Helga Korbar u izvedbi Četvrtog brandenburškog koncerta.

Helga je višegodišnja članica HRBA-e, iako već godinama živi u inozemstvu, gdje se školuje i usavršava. Trenutno živi u Salzburgu, gdje planira upisati studij barokne violine i posvetiti se povijesno obaviještenoj izvedbi. U kratkom razgovoru saznajemo koliko je tijekom proteklih godinu dana posebnih okolnosti neizmjerno zahvalna profesorici i kolegici Lauri Vadjon, koja ni u jednom trenutku nije popustila. Štoviše, održala je pozitivan duh i ujedinila ansambl kada je bilo najteže jer su upravo neprekinuto muziciranje i svaki održani koncert vraćali nadu umjetnicima i vjernoj publici. Solistici Korbar bila je iznimna čast muzicirati uz Andreasa Helma, dugogodišnjeg prijatelja HRBA-e, glazbenika koji uvijek iznenadi prirodnim pristupom instrumentu i opuštenim vodstvom. Vrlo aktivna glazbenica, Helga Korbar trenutno priprema i program za Trio Adriatico s našim mladim čembalistom i dirigentom Franjom Bilićem i Maurom Colantoniom, talijanskim flautistom i violadagambistom, kojega ćemo čuti već na sljedećem HRBA-inu koncertu.

Drugi koncert sezone, iz ciklusa Telemannia, umjetnički će voditi Stjepan Nodilo (oboa i blok flauta), koji nam dovodi vrsnoga mladog talijanskog glazbenika Colantonija, koji će i ubuduće pridonijeti solistički i umjetnički kao stalni član HRBA-e, kao viola da gamba koju do sada službeno nisu imali.

U ožujku će za Bachov rođendan pod umjetničkim vodstvom čembalista Pavla Mašića i solistice Laure Vadjon (violina) izvoditi glazbu velebnog obljetničara i tako na prvi dan proljeća obilježiti europski dan rane glazbe, Early Music Day.

U sredini koncertne sezone, 25. travnja, HRBA pretplatnicima i zagrebačkoj publici organizira Barock’n’Roll – tradicionalni koncert iznenađenja.

U ostatku sezone najavljene su čak tri međunarodne suradnje. U svibnju (23. svibnja) umjetničko vodstvo preuzet će britanska majstorica barokne violine Catherine Mackintosh, uz koju će kao solisti u djelima Händela i Telemanna nastupiti trubači Krešimir Fabijanić, Vedran Kocelj i Zvonimir Lazar te hornisti Bank Harkay i Bruno Grošić.

Kako sezona HRBA-e od ove godine ide kalendarski, započinje u siječnju i proteže se do prosinca tijekom sedam nedjeljnih koncerata, za jesen (24. listopada) nam, pod vodstvom maestra Hervéa Niqueta, francuskog glazbenika i dirigenta, specijalista za baroknu glazbu, uz soliste Krešimira Fabijanića (truba) i Lauru Vadjon, pripremaju djela Rameaua i Telemanna.

Dvadeset i prvu koncertnu sezonu HRBA će zaključiti 12. prosinca koncertom pod vodstvom nizozemske violinistice i vrhunske poznavateljice barokne interpretacije Mimi Mitchell, koja će nas uz solisticu, ravnateljicu Ansambla, prvu violinu i koncert-majstoricu Lauru Vadjon, povesti glazbenom šetnjom barokom u djelima Buonamenteja, Schmeltzera, Muffata, Vivaldija i Händela.

Uz želje da se svi planovi uspješno realiziraju i da umjetnici i glazba iznađu put kako preživjeti ova teška vremena za dobro svih uključenih, čestitam Ansamblu i ravnateljici na upornosti, trudu i viziji! Samo naprijed, HRBA!

Valentina Badanjak Pintarić, 11.02.2021., Vijenac 703
https://www.matica.hr/vijenac/703/vracanje-nade-i-prizivanje-radosti-iz-ranjenog-hgz-a-31334/

Uz zvukove barokne glazbe

Nemoguće je izbjeći razrijeđen smještaj stolica a time i smanjen broj slušatelja, što uvjetuju strogi epidemiološki propisi pri organiziranju javnih događanja u ovo otužno vrijeme ugroze koronavirusom. Pa ipak, jednako je tako nemoguće ne osjetiti olakšanje i zadovoljstvo da se umjetnički nastupi ipak događaju i da susreta sa živim izvođačima željna publika može prisustvovati kulturnim događanjima. U takvim su novim uvjetima, u kako nas uvjeravaju „novonormalnoj“ situaciji koja dopušta javna okupljanja, u atriju Galerije Klovićevi dvori 5. srpnja svečano započele 39. večeri na Griču, tradicionalna glazbena manifestacija kojom hrvatska metropola građanstvu nudi glazbene doživljaje pod zvjezdanim nebom. To da su zbog aktualne situacije programi svih glazbenih festivala u Hrvatskoj ograničeni samo na sudjelovanje solista i ansambala koji djeluju u Hrvatskoj posljedica je globalne zdravstvene ugroze, ali srećom imamo dovoljno doista vrsnih umjetnika koji mogu udovoljiti kriterijima vrhunske uspješnosti pa će slušateljstvo biti nedvojbeno zadovoljno, a vrijeme krize prebrođeno.

Čast nastupa na otvaranju zagrebačkoga ljetnog festivala pripala je Hrvatskom baroknom ansamblu (HRBA) kao jednom od glazbenim sastava koji u ovoj godini obilježava „okruglu“ obljetnicu djelovanja. Naime, omiljeni i afirmirani ansambl posvećen baroknoj glazbi, koji je utemeljila i vodi agilna, angažirana i virtuozna violinistica Laura Vadjon, djeluje dvadeset godina i dobitnik je Nagrade Grada Zagreba u povodu svoje obljetnice. Valja dodati da i drugi sudionici 39. večeri na Griču, Gudački kvartet Sebastian koji nastupa 11. srpnja i Zagrebački gitaristički kvartet koncertom 14. srpnja ove godine, obilježavaju trideset godina postojanja, Zagrebački puhački trio koncertom 13. srpnja proslavlja čak pola stoljeća kontinuiranoga trajanja imena sastava, s dakako promijenjenim članstvom, a Lado – ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske na nastupu 12. srpnja sa simboličkim naslovom Mi nosimo zelen venčec već je u svojoj 71. godini uspješna promicanja vrhunskog izvođačkog umijeća folklorne baštine.

U 39. večeri na Griču iscrpno je uvela muzikologinja Jana Haluza, a protokolarno ih je otvorio gradonačelnik Milan Bandić. Slijedile su izvedbe biranoga baroknog repertoara u interpretaciji smanjenog sastava. Nastupile su samo violinistice Laura Vadjon kao umjetnička voditeljica i s njom Tanja Tortić, Saša Reba i Katarina Kutnar te violončelistica Iva Ilakovac, a u skladbama koje traže continuo pridružio im se za čembalom Pavao Mašić. Laura Vadjon uvijek je i vrlo simpatična govornica, koja s mnogo elana i iskrena oduševljenja najavljuje odabrana djela pa je tako i ovaj put dodala svoje tumačenje o odabranom programu, a posebno je bila važna i njezina primjedba da bi trebalo barem za vrijeme održavanja koncerata u atriju stišati bučnu glazbu koja dopire s platoa iza Klovićevih dvora. Osim toga, za teška oštećenja zbog zemljotresa koja su opustošila dvoranu Hrvatskoga glazbenog zavoda u kojoj HRBA održava godišnje koncertne cikluse itekako suosjećajna glazbenica pozvala je sve nazočne na doniranje kako bi se HGZ što brže i što bolje osposobio za novu koncertnu sezonu, koja će započeti u jesen.

Izbor triju koncerata za četiri violine Georga Philippa Telemanna, u G-duru, TWV 40:201. u C-duru TWV 40:203 i u D-duru, TWV 40: 202, zatim Kanona i Gigue, za tri violine i continuo Johanna Pachelbela, Three Parts Upon a Ground, Z. 731 za tri violine i continuo Henryja Purcella, Sonate in eco, za tri violine i continuo Biagia Marinija i na kraju antologijske La Folie, trio sonate u d-molu, za dvije violine i continuo, RV 63 Antonija Vivaldija, uz solistički nastup čembalista Pavla Mašića s Toccatom u e-molu, BWV 914 J. S. Bacha, pokazao se nadasve mudrom odlukom. Telemannovim koncertima ispunila je zvukovnost četiriju violina prostor zahuktalom motoričnošću glazbe jednog od najplodnijih skladatelja svih vremena, koji je pisao s lakoćom i brzinom i tako ostavio toliki broj djela da ih je gotovo nemoguće pobrojati. Tipično barokni skladateljski postupci sekvenciranja, variranja, ritmičkog pulsiranja i razgranatog kontrapunktiranja ostvareni su u dinamički vrlo nijansiranu izvođenju tehnički pouzdanih violinistica uz sigurnu nadopunu vrlo prezentne violončelistice i pouzdanog majstora za čembalom stilski nadasve adekvatno. Osobito su se istaknuli efekti jeke, također karakteristični za razdoblje koje je voljelo kontrast chiaroscuro kao poigravanje svjetlom i sjenom, što je na inventivan način glazbom isticao Biagio Marini, a Laura Vadjon duhovito naglasila bočnim smještajem violinistica u ugodno osvijetljenu atriju.

Vrhunac večeri svakako je bila Vivaldijeva La Folia, prštava virtuoznost u nenadmašnoj mašti majstorskih varijacija na u barokno vrijeme omiljenu glazbenu temu. Sa svojim je vjernim sljedbenicama i pouzdanim čembalistom koji u Hrvatskoj promoviraju praksu povijesno osviještena baroknog muziciranja Laura Vadjon još jednom oduševila ljubitelje barokne glazbe i bravuroznoga gudačkog umijeća otvorivši zagrebački ljetni festival na način koji ulijeva optimizam i potvrđuje činjenicu da je susret s glazbenicima uživo ipak najveća radost – i to s obiju strana koncertnog podija.

 

Zdenka Weber, Vijenac – Matica Hrvatska, br. 688-690, 16. srpnja 2020.
https://www.matica.hr/vijenac/688%20-%20690/uz-zvukove-barokne-glazbe-30643/