Hrvatski barokni ansambl uspješno za 15. rođendan

Činjenicu da se mudra odluka o osnivanju Hrvatskog baroknog ansambla kao orkestra specijaliziranog za povijesno vjernu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha na originalnim glazbalima i vjernim replikama isplatila najbolje potvrđuje već petnaest godina njegova kontinuiranog djelovanja. Violinistica Laura Vadjon, međunarodno priznata stručnjakinja za autentično izvođenje, kao i predsjednik Hrvatskog baroknog ansambla, skraćeno nazvanog HRBA, dirigent Saša Britvić, upornim su i uvijek profesionalno angažiranim djelovanjem osigurali ugledno mjesto Ansamblu ne samo na hrvatskoj već štoviše i na međunarodnoj sceni na kojoj postoje brojni za takvo izvođenje specijalizirani orkestri. O tome svjedoče gostovanja diljem Europe i svijeta kao i suradnja s najuglednijim glazbenicima koji kao solisti ili kao dirigenti itekako dobro vladaju svim tajnama i mogućnostima povijesno vjernih interpretacija. Dakle, svečanu proslavu 15. obljetnice postojanja HRBA je organizirala u okviru popularnog ciklusa Lisinski subotom u najvećoj koncertnoj dvorani u Zagrebu 7. ožujka i tom je doista posebnom događaju bio nazočan veliki broj publike, gotovo do posljednjeg mjesta popunjena Koncertna dvorana Lisinski. U uvodnim su govorima predsjednik Saša Britvić i koncertna majstorica i umjetnička voditeljica HRBA-e Laura Vadjon vrlo simpatično ispričali priču o svojih 15 godina djelovanja, a posebno je violinistica Laura Vadjon pozvala da se jave mecene za njihov Ansambl budući da su im potrebna još neka izvorna glazbala. Za svečanu proslavu odabrala je HRBA djela iz prebogate ostavštine Georga Friedricha Händela i Johanna Sebastiana Bacha, odlučivši se tako za vrhunska ostvarenja njemačkog baroka. Iako je Velika dvorana Lisinski možda i prevelik prostor za suptilno muziciranje na originalnim baroknim glazbalima, dojam je svakom izvedbom potvrđivao da je riječ o izuzetno dobro pripremljenim interpretacijama u kojima se poštuju stilske značajke repertoara i svira naglašeno poletno i vjerno. Program je započet Uvertirom i gavottom i opere Amadigi di Gaula, HWV 11 G. F. Händela, a od instrumentalnih su skladbi na repertoaru bili još i Händelov Concerto grosso u G-duru, op. 6, br. 1, HWV 319 i Sonata iz prvog dijela oratorija Il Trionfo del Tempo e del Disignano, HWV 46a. Solističke je vrhunce osigurala sopranistica Ivana Lazar, dugogodišnja suradnica HRBA-e i nedvojbeno jedna od najboljih pjevačica u Hrvatskoj kada treba briljirati baroknim koloraturama i autentično baroknim pjevanjem. Ivana Lazar izvela je u prvom dijelu koncerta ariju Melisse Ah! Spietato! E non ti muove iz prvog čina opere Amadigi di Gaula, HWV 11, ariju Kleopatre De tempeste il legno infranto iz trećeg čina opere Giulio Cesare, HWV 17 i ariju Bellezze Un pensiero nemico di pace iz prvog dijela oratorija Il trionfo del Tempo e de Disignano, HWV 46a. Izrazito pokretni sopran široka raspona kojim vlada Ivana Lazar razlijegao se dvoranom i oduševljavao slušateljstvo. Drugi dio koncerta započet je instrumentalno Bachovom Orkestralnom suitom u D-duru, br. 3, BWV 1068, a potom su slijedile Händelove arije iz opere Amadigi di Gaula, arije Oriane Dolce vita del mio petto i Affanami, tormentami, te na kraju arija Melisse Desterò dell’empia Dite, sve solističke dionice u kojima je mogao zasjati sopran Ivane Lazar kao glas koji se suvereno kreće u Händelovim nadasve zahtjevnim arijama. HRBA se i ovom prigodom potvrdila kao vrstan orkestar u kojemu sudjeluju i originalne replike puhačkih glazbala, a Laura Vadjon velikim je iskustvom vodila na svojoj autentičnoj povijesnoj violini talijanskog graditelja Giovannija Battiste Guadagninija vrlo promišljene i afektivno osjenčane interpretacije. Nakon koncerta vodio je muzikolog Trpimir Matasović razgovor s umjetnicama i Laura Vadjon i Ivana Lazar imale su priliku istaći svoj sada već petnaestogodišnji angažman u izvođenju baroknog repertoara kojim izuzetno obogaćuju zagrebački glazbeni život ciklusom koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu, ali i postizanjem velikog ugleda na brojnim inozemnim koncertnim podijima i međunarodnim festivalima. Pa ako su u publici ciklusa Lisinski subotom bili brojno zastupljeni štovatelji HRBA-e, pretplatnici ciklusa u HGZ-u koji su ulaznice dobili na poklon, nedvojbeno je bio i znatan broj slušatelji koji su ovaj ugledni orkestar i njegove specifičnosti susreli po prvi put. Uspjeh izvedbi zacijelo će ih ponukati da i u budućim prigodama požele čuti tako vrsne interpretacije baroknog repertoara, a pljesak je najbolje potvrđivao sve dobre želje za daljnji rad Hrvatskog baroknog ansambla.

 

Zdenka Weber, ožujak 2015.

Izbalansiran i autentičan zvuk

U okviru ciklusa “Lisinski subotom”, Hrvatski barokni ansambl (HRBA) je 30. siječnja svečano obilježio svoju desetu godišnjicu postojanja. Prigodno izabran program (Händelov „Mesija”) bio je izveden pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Stjepana Mesića, a među posjetiteljima se našao i novoizabrani predsjednik dr. Ivo Josipović. Obljetnički nastup podržali su i vrsni mladi solisti Marija Kuhar Šoša, Helena Lucić, Dejan Vrbančić i Goran Jurić te Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić””. Maestro Saša Britvić iznio je još jednom svoje viđenje Mesije, temeljeno na desetogodišnjoj suradnji s umjetničkom voditeljicom Laurom Vadjon i svim članovima ansambla, te s mnogim svjetskim ekspertima u izvođenju barokne glazbe. Britvić se odlučio za komorniji i intimniji zvuk u skladu s autentičnim instrumentarijem ansambla, primjerenim brojem izvođača i finom akustikom Velike dvorane Lisinski. Nametnuvši si visoke izvođačke kriterije, najčešće je uspijevao zadržati neupitno izbalansiran i autentičan zvuk, prenijeti svo bogatstvo zborske i orkestralne partiture, te stvoriti ugodnu podlogu za solističke arije.

Igor Koruga, Nacional, 2010.

Zavidna tehnička pripremljenost, stilska preciznost i izražena muzikalnost

Kroz čitav koncert sjajni glazbenici Hrvatskog baroknog ansambla, predvođeni sigurnom rukom Saše Britvića pokazali su zavidnu tehničku pripremljenost, stilsku preciznost, izraženu muzikalnost i posvećenost detalju. Osobito se to vidjelo u izvođenju simfonija, ali i u suradnji s jednom od ponajboljih hrvatskih sopranistica Ivanom Lazar čije su izvedbe koncertnih arija publiku ostavile bez daha. A radilo se o uistinu zahtjevnim arijama koje je Mozart svojedobno napisao za Aloysiju Weber, sestru svoje supruge Constanze, želeći pokazati agilnost njezinog visokog koloraturnog soprana.

Danijela Pintarić, Sound Report, 21. siječanj 2015.

U odličnoj svirci pucale su i žice

“U odličnoj svirci nadasve angažiranoga ansambla pucale su i žice, ali to nije nimalo omelo galantnu glazbenu svečanost kada su slušatelji mogli maštati ili se možda osjećati kao kakvi dvorjani”

Maja Stanetti, Večernji list

Anđeoski zvuci i pakleno teški stavci

Hrvatski barokni ansambl: Angels & Devils, solist: Adrian Butterfield, barokna violina i umjetničko vodstvo, Hrvatski glazbeni zavod, 14. prosinca 2014.

Pod simboličnim naslovom Angels & Devils održan je posljednji koncert Hrvatskog baroknog ansambla o ovoj godini. Sučelivši naime anđele i vragove u programu francuske i talijanske barokne glazbe s prijelaza iz 17. u 18. stoljeće čiji su se autori – Rebel, Locatelli, Leclair, i Rameau – u to vrijeme međusobno natjecali u rivalstvu pokazalo se da u njihovoj glazbi tog rivalstva i nije bilo. Sve njih unatoč snažnim osobnostima i različitostima povezuje jedna nit, a to je „teatralna gesta, kako u smislu dramskih, izvanglazbenih – a u srži iskonsko glazben(ičkih)-obrata u njihovim djelima, tako i u smislu pokreta, iniciranog izravnim ili stiliziranim plesnim obrascima“. U biranim djelima toga programa podjednako su bili zastupljeni kako blagi anđeoski zvuci, tako i pakleno teški virtuozni stavci, ali i plesovi toga vremena, naročito popularni u francuskom baletu.

Gost tog koncerta bio je ugledni violinist Adrian Butterfield iz Londona, stručnjak za povijesne izvedbe barokne glazbe. Surađivao je s nekoliko takvih absanbala koji sviraju na starim instrumentima,kao što je Stuttgartski barokni orkestar, The London Handel Players ili Revolutionary Drawing Room. Uz Hrvatski barokni ansambl predstavio se ne samo kao voditelj i dirigent, nego prvenstveno kao solist na baroknoj violini u Koncertu za violinu u A-duru, op.7, br.6 Jean-Maria Leclaira, te u Koncertu za četiri violine u F-duru, op.4, br.12 Pietra Antonija Locatellija, u kojem su mu se kao solisti pridružili članovi ansambla Laura Vadjon, Anna Waszak i Silvio Richter. Posebno se međutim dojmila njegova suradnja s više negoli ravnopravnom voditeljicom ansambla Laurom Vadjon u dvije skladbe: u Locatelijevoj Introduzione teatrale u G-duru, op. 4, br. 4 za dvije violine solo i u Leclairovoj Sonati za dvije violine bez basa u D-duru, op. 3, br. 6.

U spomenutom programu sudjelovali su gudači uz dva čembalista Pavla Mašića i Franju Bilića, a u okvirnim djelima programa čuli smo u skladu s veselim predprazničkim raspoloženjem nešto veći sastav u kojem su uz gudače sudjelovali i duhači. Bila je to barokna baletna glazba iz opusa dvojice francuskih autora: na početku su to bili ljupki Plesni karakteri Jean-Feryja Rebela, a na kraju suita iz baleta Pigmalion Jean-Philippea Rameaua, u kojoj su gudači, duhači, čembalo i timpani Hrvatskog baroknog ansambla pokazali visoku izvedbenu razinu u vrlo preciznoj, životnoj i temperamentnoj interpretaciji pod vodstvom gosta dirigenta Adriana Buterfielda.

Višnja Požgaj, klasika.hr, 21. prosinca 2014.