Sjajan početak jubilarne sezone Hrvatskog baroknog ansambla

Tradicija komornog muziciranja u Zagrebu dulja je od jednog stoljeća. Upravo u ovoj sezoni Zagrebački kvartet obilježava 100. godišnjicu, Zagrebački solisti prešli su 65., a Hrvatski barokni ansambl broji 20 godina od utemeljenja.

Svaki od njih ima svoj specifični profil, svaki svoju publiku, ponekad i onu miješanih interesa koji će se protegnuti od barokne i glazbe predklasičnoga naslijeđa preko romantike sve do suvremenih skladbi i autora. U tom društvu najmlađi Hrvatski barokni ansambl ujedno je i najzanimljiviji, posve u skladu sa svjetskom ekspanzijom barokne i predklasične glazbe u svijetu koja je zadnjih desetljeća otvorila dveri ako ne baš nepoznatoj, a ono zasigurno manje poznatoj europskoj glazbi dalekih korijena.

Paralelno s repertoarom počinje i znatiželja spram zvukovne i interpretativne moguće istinitosti glazbe 17. i 18. stoljeća koja je zasigurno u izvornome obliku zvučala drugačije na glazbalima tih razdoblja, od one koja se svirala na modernim instrumentima. Obaviještenost putem snimaka, seminara, studija i suradnje sa specijalistima za tu vrstu glazbe dovela je, zahvaljujući talentu, entuzijazmu i upornosti aktualne voditeljice ansambla barokne violinistice Laure Vadjon do današnje legitimacije ansambla. Nastavila je put jednog od utemeljitelja pokojnog Saše Britvića, oplemenivši ga i stalno obogaćujući novim mogućnostima i spoznajama.

Prvi od koncerata jubilarne 20. sezone održan u Hrvatskom glazbenom zavodu 27. listopada donio je program “Putovanje Italijom od Napulja do Milana – Nord & Sud” pod umjetničkim vodstvom jednog od prvaka specijalista za talijanski barok violinista i dirigenta Enrica Onofrija. Ideja je bila predstaviti dvije udaljene sredine koje su na podjednak način sredinom 18. stoljeća pridonijele prijelazu kasnoga baroka u klasicizam stvarajući identitet tadašnje glazbene Italije iz koje je crpio i bečki simfonijski klasicizam na primjeru Haydnova učitelja Napolitanca Nicole Porpore, a zatim preko Haydna, jednog od Mozartovih učitelja i dalje, u zamršene puteve europske glazbenosti.

G. Battista Pergolesi, A. Scarlatti, F. Durante i G. Sammartini prešli su taj put od Sjevera do Juga Italije u odabranu programu Koncerata za gudače, Concerta grossa i ranih simfonija edukacijski i umjetnički poletno, u tek naizgled ležernome ozračju iza kojeg je skriven veliki rad i disciplina koji danas prelaze entuzijazam pretvarajući ga u utemeljenu umjetničku ozbiljnost pretežito mlađih glazbenika.

 

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, listopad 2019.

https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-sjajan-pocetak-jubilarne-sezone-hrvatskog-baroknog-ansambla/9547631/

Precizno izvedeni oratorij vrhunac velike obljetnice

Kad se u Hrvatskome glazbenom zavodu dodaju stolice, čak cijeli redovi, znak je to da se događa nešto doista posebno.
A nedvojbeno posebna bila je 16. veljače izvedba oratorija „Trijumf Vremena i Trezvenosti“ Georga Friedricha Handela, zacijelo rođendanski vrhunac Hrvatskog baroknog ansambla u sezoni 20. obljetnice. Ovaj put voditelj projekta bio je česti suradnik HRBA-e, britanski čembalist i dirigent Laurence Cummings, jedan od najvećih autoriteta za povijesno obaviješteno izvođenje barokne glazbe.
JEDINI SUDAC Uz ansambl i kvartet vokalnih solista ravnao je i svirao čembalo u izvedbi kod nas gotovo nepoznatog oratorija, prvog koji je Handel skladao za ranog boravka u Italiji, a kasnije još dva puta preradio, posljednji put kao „Trijumf Vremena i Istine“ s engleskim tekstom kao svoje posljednje oratorijsko djelo. O svemu tome informira prvorazredni muzikološki tekst Trpimira Matasovića, tiskan s originalnim talijanskim tekstom i hrvatskim  prijevodom Maure Filippi. Oprema koncerta dobrodošlo je prethodila slušanju mnogima koji o djelu nisu znali gotovo ništa osim činjenice da će slušati još jedan biser iz nepresušne oratorijske ostavštine baroknog majstora.
U osnovnoj podjeli na sakralne i svjetovne Handelove oratorije ovi drugi po popularnosti redovito izvlače kraći kraj iako među njima ima i prelijepih glazbenih ulomaka, ali i povijesno zanimljivih činjenica koje svjedoče o stanovitom utjecaju moralnih i moralističkih naputaka crkve, čemu u prilog ide i ime tekstopisca izvornoga libreta kardinala Pamphilija. No sve je to važnije istraživačima nego publici koja u ovim djelima, baš kao i u pastoralnoj odi „Radost, sjeta i umjerenost“ prije nekoliko desetljeća izvedenoj u Zagrebu s velikim uspjehom, pronalazi tragove tvrdoglava slobodoumnog autora koji se čitav život, uz mnogo ustupaka sredini, borio za svoje autorske slobode.
U nizu recitativa, arija, dueta i ansambala, sadržaj „Trijumfa Trezvenosti i Istine“ raspravlja o Ljepoti, Užitku, Trezvenosti i Vremenu nadmećući se vlastitim argumentima i njihovim suprotnostima da bi u konačnici Ljepota podučena Trezvenošću odustala od Užitka prihvaćajući Vrijeme kao jedinog suca. Za Handelovo vrijeme vrlo prikladno razmišljanje koje vodi prema racionalizmu, no što je s našim u kojem je gotovo sve relativizirano, mogao bi se upitati suvremeni slušatelj?
Njemu preostaje glazba, snažna i virtuozna, riječju hendlovski uznosita, koja i bez njegovih znamenitih zborova može animirati, štoviše udubiti slušateljstvo u specifičnosti baroknoga stila.
PRVA VIOLINA Takva je bila i HRBA-ina izvedba, precizna, odnjegovanoga orkestralna zvuka predvođena prvom violinom Laure Vadjon, s dragocjenim udjelom orguljaškog umijeća Pavla Mašića i sveukupnom znalačkom pozornosti L. Cummingsa. Solistički kvartet posebnošću glasa i interpetacije ukrasio je kontratenor Franko Klisović, pouzdani su bili mezzosopran  Natalija Kralj i gostujući tenor Hugo Hymas dok je sopran Anabela Barić u najeksponiranijoj dionici Ljepote uz interpretacijski angažman bliži operi nego oratoriju, mjestimice zvučala izvan intonacijske kontrole, osobito u odveć brzim tempima za njezinu trenutačnu vokalnu tehniku.

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, veljača 2020.

Gala koncertom u Bruxellesu obilježen početak hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

Gala koncertom vrhunskih hrvatskih umjetnika u briselskoj palači lijepih umjetnosti Bozar u srijedu navečer svečano je obilježen početak predsjedanja Vijećem Europske unije.

Na koncertu, održanom na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i na dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nastupili su jedan od najvažnijih i najsvestranijih kontratenora današnjice Max Emanuel Cenčić i operna diva, svjetski poznata mezzosopranistica Renata Pokupić, Hrvatski barokni ansambl te vokalni ansambl Antiphonus pod ravnanjem belgijskog dirigenta Petera Van Heygena.

Na programu su bila djela velikih europskih kompozitora koji su stvarali u doba baroka.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da je ovaj koncert prvi u nizu kulturnih događanja koji će biti organizirani diljem EU-a u sljedećih šest mjeseci tijekom hrvatskog predsjedanja.
“Kolikogod Europska unija bila poliitčki projekt, kultura i umjetnost je ono što nas povezuje, čini bliskima i što čini stupove vrijednosti oko kojih smo se okupili. To je pripadnost jednom civilizacijskom krugu”, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da su osim večerašnjeg koncerta, u srijedu u Bruxellesu otvorene tri izložbe hrvatskih umjetnika.

Na gala koncertu i svečanosti u povodu otvaranja hrvatskog predsjedanja Vijećem EU prisustvovali su i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov i vojni predstavnik RH pri NATO i EU kontraadmiral Predrag Stipanović.

Kako je ranije priopćilo hrvatsko Ministarstvo obrane Šundov i Stipanović sudjelovali su u utorak i srijedu u Bruxellesu na sastanku Vojnog odbora NATO Saveza na kojem se u formatu načelnika glavnih stožera zemalja članica razgovaralo o  sposobnosti Saveza za obrane i odvraćanja te o NATO-ovim operacijama, misijama i aktivnostima.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/gala-koncertom-u-bruxellesu-obiljezen-pocetak-hrvatskog-predsjedanja-vijecem-eu/9857167/

Hina, Jutarnji list, siječanj 2020.

KONCERT HRVATSKOG BAROKNOG ANSAMBLA Adrian Butterfield otvorio je jednu od najljepših glazbenih kutijica

S današnjim baroknim ansamblima ponekad zbilja ne znate na čemu ste!
Otkako je, ponajviše u drugoj polovici prošloga stoljeća u svijetu, a i kod nas, nastala prava pomama za reinterpretacijom glazbe toga opsežnog razdoblja, još uvijek frcaju novine koje prepoznaje samo dobro obaviješteno slušateljstvo. A ono se s vremenom pretvorilo u pravu sljedbu koja pobožno prati što se sve zbiva u svijetu koji otkriva stara povijesna glazbala, nepoznate autore, rekonstruira nekadašnje moguće izvedbe, ukratko od starog i često nepoznatog stvara novo, kakvo je nekad bilo!

Čarolije

Niti jedno razdoblje u povijesti glazbe nije doživjelo takvu renesansu, a kod nas se takvim čarolijama bavi Hrvatski barokni ansambl koji upravo slavi dva desetljeća postojanja na veliko veselje brojne publike koja s popularnom HRBA-om i uči i uživa.
Ponekad HRBA pravi i iskorake prema susjednim razdobljima, što je učinila i na zadnjem ovogodišnjem koncertu 15. prosinca u Hrvatskome glazbenom zavodu. Dragocjeno ambiciozna umjetnička voditeljica i prva violinistica ansambla  Laura Vadjon ovaj je put pozvala u goste Adriana Butterfielda koji je otvorio jednu od najljepših glazbenih kutijica, onu Mozartova pera, i to prvi put po standardu ugađanja glazbala A= 430 Herza što prosječnom slušatelju ništa ne znači, osim što je čuo jedan novi zvuk i obilje Amadeusove genijalnosti.

Kuglice u ovoj bombonijeri nisu imale ni malo sjetni, ponekad i gorki okus Mozartova “ozbiljnog” opusa, dapače bile su to one punjene slatkoćom galantnoga doba 18. stoljeća u kojem je i salcburški majstor participirao prije nego što je postao klasik. Virtuozitet Mozartu nikad nije bio samo zabavna stranica skladbe već nešto što se samo po sebi podrazumijevalo ako je imao mogućeg izvođača. Sigurno bi bio sretan da je umjesto kastrata za izvedbu vedrog moteta “Exsultate jubilate” KV 165 imao našu koloraturnu perfekcionisticu Ivanu Lazar koja je finoću fraze i inteligenciju interpretacije posudila i idealnom zapjevu Susanne iz “Figarova pira”. HRBA je sudjelovala svijetlim, prozračnim zvukom baš kao i u izvedbi Andantea u C- duru KV 315 s perfektnim solom Ane Benić Šalinović na povijesnoj flauti.

Plemeniti ton

Opsežnije slastice našle su se u Sinfonia Concertante u Es- duru KV 364 u čijoj je izvedbi uz Butterfielda violinista plemenitim tonom viole sudjelovala članica Ansambla violistica Hiwote Tadesse. I za kraj Simfonija br. 29 u A- duru KV 201, jedno od onih Mozartovih djela koje još očituje naslijeđe baroknoga Vivaldija, prepuno dinamičkih kontrasta s radosnim finalom. Bilo je to ozračje cijeloga koncerta, radost na licima svih sudionika. HRBA ima svoju specifičnu misiju istraživača i učitelja, na radost onih u publici.

Jagoda Martinčević, Jutarnji list, prosinac 2019
https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/koncert-hrvatskog-baroknog-ansambla-adrian-butterfield-otvorio-je-jednu-od-najljepsih-glazbenih-kutijica/9754480/

Bečani ovacijama ispratili Hrvatski barokni ansambl

“CONCERTO- CONCERTINO” ZA PAMĆENJE

Posebno buran pljesak dobili su mladi, ali bravurozni solisti: Ana Benić (traverso flauta), Stjepan Nodilo (blok flauta) i Lea Sušanj Lujo (violončelo), te umjetnička voditeljica Ansambla Laura Vadjon (solo violina)

Tek što se je malo stišalo oduševljenje Bečana prošlotjednim virtuoznim nastupom jazz dua Matija Dedić – Šimun Matišić, bečku je publiku u u nedjelju navečer u palači Lobkowitz u središtu Beča, i to u dvorani „Eroica“, gdje je nastupao i svjetski glazbeni velikan Beethoven, vrhunskim muziciranjem na noge digao Hrvatski barokni ansambl iz Zagreba, pod umjetničkim vodstvom Laure Vadjon (solo violina).

Dugotrajan aplauz, povici „bravo“, inače suzdržanih Austrijanaca, i pozivi na „bis“, najbolja su potvrda čarobnih vibracija koje su strujale između ovog najznačajnijeg hrvatskog ansambla specijaliziranog za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama, i bečkih glazbenih znalaca, kojima je Barokni ansambl na kraju poklonio još jedan glazbeni dodatak. I to onaj koji se je najviše svidio publici, „Presto“ iz Koncerta za blok i traverso flautu te gudače u e-molu TWV 52:e1, Georga Philippa Telemanna.

Osim Telemanna na programu su bila i djela Georga Muffata, Arcangela Corellija i Amanda Ivančića.  Posebno buran pljesak dobili su mladi, ali bravurozni solisti:  Ana Benić (traverso flauta), Stjepan Nodilo (blok flauta) i Lea Sušanj Lujo ( violončelo), te umjetnička voditeljica Ansambla Laura Vadjon (solo violina).  U svakom slučaju, bila je to večer za pamćenje i sjajna promocija hrvatske glazbene baštine i umjetnika u Austriji.

Koncertu su bili nazočni i umjetnički voditelj Festivala hrvatske glazbe u Beču Davor Merkaš, u čijem je sklopu održan koncert i Domagoj Marić iz hrvatskog Veleposlanstva u Beču, nadležan za kulturu.

„Sretni smo da nas je bečka publika tako dobro primila i da joj se je svidio naš glazbeni izražaj“, rekla je za Večernji list flautistica Ana Benić, zadovoljna da je zajedno u duetu s kolegom Stjepanom Nodilom imala priliku predstaviti čarobne zvuke flaute.

Oduševljenje koncertom nije skrivao ni prof. Lintner iz bečkog Umjetničkog foruma, koji je čestitao umjetnicima iz Hrvatske na glazbenom umijeću. Za Večernji list je rekao kako su ga eminentni članovi Foruma, koji su bili u publici, molili da i druge godine uvrsti u koncertnu pretplatu Hrvatski barokni ansambl.