Dočaran duh epohe

Na petoj večeri muzičkog festivala A tempo publika je imala priliku da prisustvuje koncertu Hrvatskog baroknog ansambla. Ovaj sastav je osnovan 1999. godine i okuplja renomirane hrvatske muzičare – instrumentaliste i pjevače, afirmisane u izvođenju barokne muzike. Okupljeni u Hrvatskom baroknom triju, na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta kao članovi ansambla predstavili su se Laura Vadjon- umjetnički vođa sastava, Ana Benić i Krešimir Has.

Muziciranje na baroknim instrumentima: baroknoj violini (Laura Vadjon), traverso flauti (Ana Benić) i čembalu (Krešimir Has) doprinijelo je da kompozicije: Sonata za traverso flautu u e-molu, Sonata za Vn u d-molu (Hendl), Sonata La follia (Koreli), Sonata settima (Fontana), Svita za čembalo u c-molu (Bem) i Čakona iz Partite (Pahelbel) u potpunosti dočaraju duh epohe baroknog razdoblja.

Barokna motoričnost, promišljena interpretacija i pažljivo međusobno osluškivanje tema koje su podjednako dobro donosila sva tri instrumenta podsjetilo je na čistoću i jednostavnost barokne muzike, kao i na njeno nastajanje iz motivskog jezgra – jedne teme zasnovane na jednostavnoj harmoniji. Sa lakoćom i sigurnošću u interpretaciji, smjenjivali su se u kamernoj atmosferi lagani i brzi stavovi cikličnih kompozicija sa jasnim i preciznim završnim akordima.

Pored vjerodostojnog interpretiranja barokne muzike trija, zajedničkih duetskih izvođenja i solo nastupa čembaliste Krešimira Hasa koji je veoma ubjedljivo izveo Bemovu Svitu za čembalo, uzgred, kako je rekao publici, „na izvanrednom instrumentu kakav je čembalo Muzičkog centra Crne Gore”, zadovoljstvo je bilo i čuti Lauru Vadjon koja je publiku upoznala sa osobenostima instrumenata na kojima svira Hrvatski barokni ansambl.

Nakon još jednog uspješno realizovanog koncerta kojim je obuhvaćen barokni period, i interpretacijom na instrumentima koje iz današnje perspektive često nazivamo „nesavršenim”, sa visoko postavljenim i ostvarenim umjetničkim zadacima Hrvatskog baroknog ansambla, predstojeći koncerti u okviru A tempa očekuju se sa dodatnim nestrpljenjem.

Jelena Jovanović, Podgorica, Crna Gora, 2010.

„Izvorni užitak“ instrumentalnoga slavlja

Za koncert u HGZ-u francuki je gost odabrao suitu instrumentalnih stavaka iz „Le Carnaval de Venise“ francuskog skladatelja Andréa Campre (1660.-1744.), djelo koje je i posljednji diskografski dokaz vrsnosti ansambla Le Concert Spirituel (objavila tvrtka Glossa), te u nastavku Misu „Macula non est in te“, jedino sačuvano djelo francuskog skladatelja Louisea Le Princea, o čijem je životu vrlo malo poznato. U drugom dijelu koncerta bile su tri rane simfonije Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756.-1791.), stavak Andante iz Simfonije u F-duru, br. 6, KV 43, te Simfonija u D-duru, br. 8, KV 48 i Simfonija u D-duru, br. 7, KV 45. Opsežni Camprin „Venecijanski karneval“ iz 1699. godine iskaz je veselja i prpošnosti i Niquet je svojim poletnim i angažiranim dirigiranjem u sjaju baroknoga zvuka izmamio sve emocionalne pokrete za koje je bio sposoban dobro uvježbani Hrvatski barokni ansambl. I glazbeni su dojmovi nepoznate nam Mise odisali primjerenim ugođajima dostojanstvenoga korala Glorije i cjeline baroknoga misnog ordinarija objavljenoga prvi put u Parizu 1663. godine. Izvedbe slabije nam poznatih francuskih majstora dopunile su tako naše spoznaje o francuskoj baroknoj glazbi čiju je autentičnu zvukovnost Niquet vrsno potaknuo. Mozartove pak simfonije, skladane u Beču od 1767. do 1768. godine, iako već eminentno klasična djela, u interpretacijama kako ih je predstavio Niquet osvajaju jasnim reminiscencijama na galantni stil i bečki barok, što je u izvedbama koje smo čuli bilo iskazano u punoći pokretljivosti i elementarne razigranosti. Upravo po tim značajkama radosti muziciranja pamtit ćemo dirigenta Niqueta na čelu našeg uglednog ansambla, koji je pod njegovim vodstvom svirao skladno, poletno i u svim detaljima precizno. Svakako treba istaći i doprinose duhača koji su na svojim glazbalima postizali potrebnu stilsku primjernost. Bio je to pravi „izvorni užitak“ instrumentalnoga slavlja, kakvo su sposobni ostvariti svojem pozivu predani glazbenici.

Zdenka Weber, 20.11.2011.

Oduševljenje majstorstvom i specifičnom baroknom interpretacijom

U raskošnom i rafiniranom velikom salonu impozantnog zdanja Louisa XIV. Hotel des Invalides u Parizu 19. veljače je održan  prvi koncert u okviru hrvatske glazbene sezone koju s direkcijom kulturnih programa te – ne samo muzejske i spomeničke institucije – organizira Hrvatsko veleposlanstvo u Parizu uz podršku Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova RH. Uz veliki muzejsko-izložbeni prostor (Musee d Armee) upravo se otvara i suvremeno koncipirana multimedijalna trajna izložba – muzej posvećen generalu de Gaulleu. Kulturni program potiče i financira francusko Ministarstvo obrane koje želi umjetničkim i posebno glazbenim programima, u svim značajnim spomenicima poput utvrda, crkava i palača kojima raspolaže, oživiti ne samo sukladnu kulturnu sliku doba kojem pripadaju, nego i stimulirati novi pristup i potaknuti samostalnu djelatnost pojedinih disciplina. Glazbeni program crkve Sv. Louis i Velikog salona u istom kompleksu Invalides – a vrlo je bogat, glazbeno i kulturološki vrijedan, te izrazito visoke interpretativne razine. Predstavljaju se stilski usklađeni programi zemalja i kultura prvenstveno cijele Europe, najčešće u suradnji s veleposlanstvima i kulturnim institutima. To prestižno žarište spontanog programskog interkulturalnog dijaloga tijekom godina je postalo privilegirano mjesto susreta glazbenika, teoretičara, verzirane publike i diplomata visokog ranga, što se potvrdilo i na našem koncertu.

Na tom prvom koncertu Hrvatskog baroknog ansambla u Parizu izvedena su uz djela francuskih i talijanskih kompozitora te djela iz hrvatske barokne baštine (Puliti, Sponga-Usper, Cecchini). Također je prvi puta u novo doba u Francuskoj izvedeno djelo Vinka Jelića, Hrvata iz Rijeke, koji je život završio u Savernu u Alzasu, a 1622. je tiskao svoju zbirku  moteta „Parnassia militia“ u Strassbourgu. Pred prepunom salom tek dijelom hrvatske publike izvrsni hrvatski umjetnici (umjetnički direktor Laura Vadjon, izvrsne pjevačice – uvjerljiva Tamara Felbinger i profinjena Ivana Kladarin, te glazbenici Silvio Richter, Krešimir Fabijanić, Krešimir Has i Krešimir Lazar) izazvali su oduševljenje svojim majstorstvom i kulturnom specifične barokne interpretacije.

Koncertu je prisustvovao Herve Niquet, osnivač uglednog ansambla Concert spirituel, jedan od najuglednijih francuskih i europskih ekspertata i interpreta barokne glazbe. Niquet surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom, s HRBA i HNK u Zagrebu postavit će Monteverdijevu operu „Orfeo“ u lipnju ove godine. Koncertu je prisustvovao skladatelj i emeritirani profesor kompozicije na Pariškom nacionalnom konzervatoriju, Ivo Malec, koji smatra da je razina izvedbe i profesionalnosti organizacije jednog hrvatskog koncerta u toj mjeri prvi puta dostignuta i ostvarena u Francuskoj.

Seadeta Midžić, Pariz, 19.2.2008.

Bečani ovacijama ispratili Hrvatski barokni ansambl

“CONCERTO- CONCERTINO” ZA PAMĆENJE

Posebno buran pljesak dobili su mladi, ali bravurozni solisti: Ana Benić (traverso flauta), Stjepan Nodilo (blok flauta) i Lea Sušanj Lujo (violončelo), te umjetnička voditeljica Ansambla Laura Vadjon (solo violina)

Tek što se je malo stišalo oduševljenje Bečana prošlotjednim virtuoznim nastupom jazz dua Matija Dedić – Šimun Matišić, bečku je publiku u u nedjelju navečer u palači Lobkowitz u središtu Beča, i to u dvorani „Eroica“, gdje je nastupao i svjetski glazbeni velikan Beethoven, vrhunskim muziciranjem na noge digao Hrvatski barokni ansambl iz Zagreba, pod umjetničkim vodstvom Laure Vadjon (solo violina).

Dugotrajan aplauz, povici „bravo“, inače suzdržanih Austrijanaca, i pozivi na „bis“, najbolja su potvrda čarobnih vibracija koje su strujale između ovog najznačajnijeg hrvatskog ansambla specijaliziranog za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama, i bečkih glazbenih znalaca, kojima je Barokni ansambl na kraju poklonio još jedan glazbeni dodatak. I to onaj koji se je najviše svidio publici, „Presto“ iz Koncerta za blok i traverso flautu te gudače u e-molu TWV 52:e1, Georga Philippa Telemanna.

Osim Telemanna na programu su bila i djela Georga Muffata, Arcangela Corellija i Amanda Ivančića.  Posebno buran pljesak dobili su mladi, ali bravurozni solisti:  Ana Benić (traverso flauta), Stjepan Nodilo (blok flauta) i Lea Sušanj Lujo ( violončelo), te umjetnička voditeljica Ansambla Laura Vadjon (solo violina).  U svakom slučaju, bila je to večer za pamćenje i sjajna promocija hrvatske glazbene baštine i umjetnika u Austriji.

Koncertu su bili nazočni i umjetnički voditelj Festivala hrvatske glazbe u Beču Davor Merkaš, u čijem je sklopu održan koncert i Domagoj Marić iz hrvatskog Veleposlanstva u Beču, nadležan za kulturu.

„Sretni smo da nas je bečka publika tako dobro primila i da joj se je svidio naš glazbeni izražaj“, rekla je za Večernji list flautistica Ana Benić, zadovoljna da je zajedno u duetu s kolegom Stjepanom Nodilom imala priliku predstaviti čarobne zvuke flaute.

Oduševljenje koncertom nije skrivao ni prof. Lintner iz bečkog Umjetničkog foruma, koji je čestitao umjetnicima iz Hrvatske na glazbenom umijeću. Za Večernji list je rekao kako su ga eminentni članovi Foruma, koji su bili u publici, molili da i druge godine uvrsti u koncertnu pretplatu Hrvatski barokni ansambl.