Potraga za izvornim užitkom

U proteklih deset godina HRBA (omiljena skraćenica) se razvila u moderan vokalno-instrumentalni sastav koji je sposoban izvoditi najzahtjevnije partiture baroka i susjednih razdoblja na suveren, autentični način. Brusilo se to tijekom vremena unatoč teškoćama, u suradnji s najuglednijim svjetskim umjetnicima, stručnjacima na području autentične barokne interpretacije. Istraživanje pravoga zvuka, ornamentike, agogike i artikulacije uz postupnu primjenu adekvatnih starih glazbala ili njihovih replika te gudala i crijevnih žica, bilo je u službi “potrage za izvornim užitkom”.

Višnja Mažuran, Kulisa, 2010.

Dočaran duh epohe

Na petoj večeri muzičkog festivala A tempo publika je imala priliku da prisustvuje koncertu Hrvatskog baroknog ansambla. Ovaj sastav je osnovan 1999. godine i okuplja renomirane hrvatske muzičare – instrumentaliste i pjevače, afirmisane u izvođenju barokne muzike. Okupljeni u Hrvatskom baroknom triju, na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta kao članovi ansambla predstavili su se Laura Vadjon- umjetnički vođa sastava, Ana Benić i Krešimir Has.

Muziciranje na baroknim instrumentima: baroknoj violini (Laura Vadjon), traverso flauti (Ana Benić) i čembalu (Krešimir Has) doprinijelo je da kompozicije: Sonata za traverso flautu u e-molu, Sonata za Vn u d-molu (Hendl), Sonata La follia (Koreli), Sonata settima (Fontana), Svita za čembalo u c-molu (Bem) i Čakona iz Partite (Pahelbel) u potpunosti dočaraju duh epohe baroknog razdoblja.

Barokna motoričnost, promišljena interpretacija i pažljivo međusobno osluškivanje tema koje su podjednako dobro donosila sva tri instrumenta podsjetilo je na čistoću i jednostavnost barokne muzike, kao i na njeno nastajanje iz motivskog jezgra – jedne teme zasnovane na jednostavnoj harmoniji. Sa lakoćom i sigurnošću u interpretaciji, smjenjivali su se u kamernoj atmosferi lagani i brzi stavovi cikličnih kompozicija sa jasnim i preciznim završnim akordima.

Pored vjerodostojnog interpretiranja barokne muzike trija, zajedničkih duetskih izvođenja i solo nastupa čembaliste Krešimira Hasa koji je veoma ubjedljivo izveo Bemovu Svitu za čembalo, uzgred, kako je rekao publici, „na izvanrednom instrumentu kakav je čembalo Muzičkog centra Crne Gore”, zadovoljstvo je bilo i čuti Lauru Vadjon koja je publiku upoznala sa osobenostima instrumenata na kojima svira Hrvatski barokni ansambl.

Nakon još jednog uspješno realizovanog koncerta kojim je obuhvaćen barokni period, i interpretacijom na instrumentima koje iz današnje perspektive često nazivamo „nesavršenim”, sa visoko postavljenim i ostvarenim umjetničkim zadacima Hrvatskog baroknog ansambla, predstojeći koncerti u okviru A tempa očekuju se sa dodatnim nestrpljenjem.

Jelena Jovanović, Podgorica, Crna Gora, 2010.

Izvrsna izvedba na autentičnim instrumentima

Zahtjevnim programom, izvrsnom izvedbom i autentičnim instrumentima Hrvatski barokni ansambl ponovno se osječkoj publici predstavio u kapucinskoj crkvi. Djelima G. B. Fontane i G. F. Händela publiku su oduševili Laura Vadjon (barokna violina), Ana Benić (traverso flauta), Berislav Puškarić (bas) i Krešimir Has (čembalo).

Lj. Bobalić, Glas Slavonije, 2010.

Izbalansiran i autentičan zvuk

U okviru ciklusa “Lisinski subotom”, Hrvatski barokni ansambl (HRBA) je 30. siječnja svečano obilježio svoju desetu godišnjicu postojanja. Prigodno izabran program (Händelov „Mesija”) bio je izveden pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Stjepana Mesića, a među posjetiteljima se našao i novoizabrani predsjednik dr. Ivo Josipović. Obljetnički nastup podržali su i vrsni mladi solisti Marija Kuhar Šoša, Helena Lucić, Dejan Vrbančić i Goran Jurić te Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić””. Maestro Saša Britvić iznio je još jednom svoje viđenje Mesije, temeljeno na desetogodišnjoj suradnji s umjetničkom voditeljicom Laurom Vadjon i svim članovima ansambla, te s mnogim svjetskim ekspertima u izvođenju barokne glazbe. Britvić se odlučio za komorniji i intimniji zvuk u skladu s autentičnim instrumentarijem ansambla, primjerenim brojem izvođača i finom akustikom Velike dvorane Lisinski. Nametnuvši si visoke izvođačke kriterije, najčešće je uspijevao zadržati neupitno izbalansiran i autentičan zvuk, prenijeti svo bogatstvo zborske i orkestralne partiture, te stvoriti ugodnu podlogu za solističke arije.

Igor Koruga, Nacional, 2010.

Oduševljenje majstorstvom i specifičnom baroknom interpretacijom

U raskošnom i rafiniranom velikom salonu impozantnog zdanja Louisa XIV. Hotel des Invalides u Parizu 19. veljače je održan  prvi koncert u okviru hrvatske glazbene sezone koju s direkcijom kulturnih programa te – ne samo muzejske i spomeničke institucije – organizira Hrvatsko veleposlanstvo u Parizu uz podršku Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova RH. Uz veliki muzejsko-izložbeni prostor (Musee d Armee) upravo se otvara i suvremeno koncipirana multimedijalna trajna izložba – muzej posvećen generalu de Gaulleu. Kulturni program potiče i financira francusko Ministarstvo obrane koje želi umjetničkim i posebno glazbenim programima, u svim značajnim spomenicima poput utvrda, crkava i palača kojima raspolaže, oživiti ne samo sukladnu kulturnu sliku doba kojem pripadaju, nego i stimulirati novi pristup i potaknuti samostalnu djelatnost pojedinih disciplina. Glazbeni program crkve Sv. Louis i Velikog salona u istom kompleksu Invalides – a vrlo je bogat, glazbeno i kulturološki vrijedan, te izrazito visoke interpretativne razine. Predstavljaju se stilski usklađeni programi zemalja i kultura prvenstveno cijele Europe, najčešće u suradnji s veleposlanstvima i kulturnim institutima. To prestižno žarište spontanog programskog interkulturalnog dijaloga tijekom godina je postalo privilegirano mjesto susreta glazbenika, teoretičara, verzirane publike i diplomata visokog ranga, što se potvrdilo i na našem koncertu.

Na tom prvom koncertu Hrvatskog baroknog ansambla u Parizu izvedena su uz djela francuskih i talijanskih kompozitora te djela iz hrvatske barokne baštine (Puliti, Sponga-Usper, Cecchini). Također je prvi puta u novo doba u Francuskoj izvedeno djelo Vinka Jelića, Hrvata iz Rijeke, koji je život završio u Savernu u Alzasu, a 1622. je tiskao svoju zbirku  moteta „Parnassia militia“ u Strassbourgu. Pred prepunom salom tek dijelom hrvatske publike izvrsni hrvatski umjetnici (umjetnički direktor Laura Vadjon, izvrsne pjevačice – uvjerljiva Tamara Felbinger i profinjena Ivana Kladarin, te glazbenici Silvio Richter, Krešimir Fabijanić, Krešimir Has i Krešimir Lazar) izazvali su oduševljenje svojim majstorstvom i kulturnom specifične barokne interpretacije.

Koncertu je prisustvovao Herve Niquet, osnivač uglednog ansambla Concert spirituel, jedan od najuglednijih francuskih i europskih ekspertata i interpreta barokne glazbe. Niquet surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom, s HRBA i HNK u Zagrebu postavit će Monteverdijevu operu „Orfeo“ u lipnju ove godine. Koncertu je prisustvovao skladatelj i emeritirani profesor kompozicije na Pariškom nacionalnom konzervatoriju, Ivo Malec, koji smatra da je razina izvedbe i profesionalnosti organizacije jednog hrvatskog koncerta u toj mjeri prvi puta dostignuta i ostvarena u Francuskoj.

Seadeta Midžić, Pariz, 19.2.2008.